Hrvatsko gospodarstvo u 2023. će porasti za jedan posto, a inflacija bi trebala iznositi 6,5 posto, rečeno je u srijedu na konferenciji HUP horizonti, na kojoj je naglašena potreba rasta produktivnosti i veće potencijalne stope gospodarskog rasta.
"HUP horizonti" su novi format Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), na kojem će dvaput godišnje predstavljati makroekonomske prognoze.
Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić je ocijenio da Hrvatska ulaskom u eurozonu ima povijesnu priliku kroz jače izlaganje konkurentskim pritiscima, jačati konkurentnost svoje ekonomije.
"To je preduvjet - da većim rastom produktivnosti postignemo i veću potencijalnu stopu rasta", izjavio je Stojić, istaknuvši da u slučaju iskorištavanja pozitivnih poticaja Hrvatska u idućih pet do deset godina može računati na stopu rasta od oko tri posto u prosjeku.
"To je značajno više u odnosu na ono što smo navikli gledati u zadnjih 15 godina, kada je prosječni rast bio jedva 0,5 posto", rekao je Stojić.
No, da bi produktivnost rasla potrebno je provesti niz reformi za olakšanje uvjeta poslovanja - od smanjenja poreznog tereta, reforme pravosuđa, racionalizacije državne administracije, do smanjenja procedura za pokretanje poslovanja, naveo je Stojić.
Ocijenio je da je Hrvatska već napravila dosta dobre pomake u javnim financijama, što se ogleda u kontinuiranom smanjivanju javnog duga.
"U sljedećim godinama, uz višu potencijalnu stopu gospodarskog rasta i daljnje pozitivne trendove u javnim financijama, Hrvatska može vrlo lako doći u poziciju povećanja kreditnog rejtinga u A razred", mišljenja je Stojić.
Kao pozitivno je istaknuo i promjenu strukture rasta hrvatske ekonomije, pa je tako od 2008. naovamo najbrže rastuća komponenta robni izvoz, čije daljnje povećanje je po Stojićevom mišljenju itekako moguće.
Podignuta prognoza rasta hrvatskog BDP-a
Stojić je predstavio četiri scenarija s ključnim makroekonomskim pokazateljima za ovu i iduću godinu. Prema osnovnom, čija je vjerojatnost 40 posto, hrvatski BDP će u ovoj godini porasti za jedan, a iduće godine za dva posto, dok bi inflacija nakon rasta od 6,5 posto u 2023., u idućoj godini trebala usporiti na 2,5 posto.
HUP je tako značajno podigao procjenu rasta hrvatskog BDP-a u ovoj godini, s obzirom da je ranije projicirao njegov pad za 0,5 posto, a smanjio je i procjenu rasta inflacije.
"To je puno bolji ishod nego što smo očekivali krajem prošle godine", istaknuo je Stojić, koji je kao pozitivne okolnosti naveo i izbjegavanje recesije u eurozoni, kao i dobro stanje na hrvatskom tržištu rada - uz rast zaposlenosti za oko 2,5 posto početkom godine i istovremeni pad stope nezaposlenosti.
Prema pesimističnom scenariju koji ima 30 posto šanse za ostvarenje, BDP bi u ovoj godini pao za 0,3 posto, a stagnirao u idućoj. Inflacija bi bila niža, 5,5 posto u ovoj i 1,7 posto u idućoj godini.
Po stresnom scenariju, projiciranom u slučaju da dođe do snažnog povećanja volatilnosti na financijskim tržištima i snažnog pogoršanja uvjeta financiranja, a koji ima deset posto šanse za ostvarenje, hrvatski BDP bi u ovoj godini pao za 4,1 posto, a u 2024. za 4,2 posto, uz snažan rast nezaposlenosti.
U optimističnom scenariju čija vjerojatnost iznosi 20 posto, BDP bi u 2023. skočio za tri, a u 2024. godini za 3,5 posto, dok bi inflacija u ovoj godini iznosila 7,2 posto, a u 2024. bi rasla za 3,2 posto.
Taj scenarij po Stojićevim riječima između ostalog podrazumijeva poticajnije vanjsko okruženje u pogledu gospodarskog rasta i uvjeta financiranja, kao i "pozitivna iznenađenja" kada je u pitanju hrvatski turizam.
Ekonomistica OECD-a: U Hrvatskoj nedostatak kvalificirane radne snage
Hrvatska je u srpnju prošle godine započela službene pregovore o pristupanju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), a gošća prvog "HUP horizonta" je bila vršiteljica dužnosti direktorice odjela za ekonomiju OECD-a Isabell Koske, koja je za daljnji rast i razvoj hrvatskog gospodarstva apostrofirala važnost razvijanja vještina, s obzirom da su brojne hrvatske kompanije suočene s nedostatkom kvalificiranih radnika.
Tu su i potrebe za reformama s ciljem povećanja konkurentnosti i stranih ulaganja, što podrazumijeva unapređenje poslovnog okruženja i regulatornog okvira, a rekla je i da je OECD vrlo usredotočen na temu upravljanja državnim poduzećima.
OECD je 2021. objavio preporuke za poboljšanje korporativnog upravljanja poduzećima u državnom vlasništvu Hrvatske, kao i preporuke za razvoj hrvatskog tržišta kapitala.
Na pitanje kada Hrvatska može očekivati ulazak u OECD, Koske je rekla da je proces pristupanja tek započeo, a da ulazak u tu organizaciju uvelike ovisi od napora same zemlje i brzine usvajanja OECD-ovih standarda i praksi.
Weber: Poslodavci se moraju boriti za svakog radnika
Glavna direktorica HUP-a Irena Weber je rekla da je članstvo u OECD-u još jedna prilika za hrvatsko gospodarstvo da postane konkurentnije i produktivnije.
Razloge za optimizam daju i ulazak u eurozonu i šengenski prostor, s obzirom da su članstvom u zajedničkoj europskoj monetarnoj uniji nestali mnogi rizici, kamatne stope na kredite su rasle bitno sporije no u drugim članicama EU-a, dok je rast hrvatskog BDP-a bio znatno snažniji nego u usporedivim zemljama EU-a, navela je Weber.
Ocijenila je da je situacija na tržištu rada, u pogledu nedostatka radnika bez presedana u novijoj hrvatskoj povijesti. Stoga se poslodavci moraju boriti za svakog radnika, pri čemu je Weber ustvrdila da je rast plaća vrlo snažan, što potkrepljuje anketom među članicama HUP-a, koja je pokazala rast plaća veći od 15, a u nekim slučajevima i iznad 20 posto.
