POVOLJNE PROGNOZE

Hrvatska udruga poslodavaca: Pad javnog duga otvara prostor za snažno porezno rasterećenje

Hrvatska se svrstala među tri vodeće članice EU-a prema očekivanom poboljšanju salda u odnosu na jesenske prognoze

Zagreb, 120423.
Radnicka 37a.
U dvorani Hrvatskog udruzenja poslodavaca (HUP), odrzava se konferencija HUP horizonti na temu aktualnih ekonomskih kretanjima i ekonomskim projekcijama u buducnosti, a na kojoj sudjeluju Hrvoje Stojic, Isabell Koske i Irena Weber. Nakon izlaganja govornika, zapocela je panel diskusija kojoj je moderator Hrvoje Kresic.
Na fotografiji: Hrvoje Stojic.

 Darko Tomas/Cropix

Pad udjela u BDP-u i povoljna predviđanja daljnjeg kretanja javnog duga, otvaraju prostor za snažno porezno rasterećenje, ocjenjuje se u tjednom analitičkom prilogu Hrvatske udruge poslodavaca Fokus tjedna, koji potpisuje glavni HUP-ov ekonomist Hrvoje Stojić.

Stojić podsjeća da je Europska komisija značajno smanjila procjenu deficita hrvatskog proračuna u 2023. godini na svega -0,5% BDP-a, s -2,4% BDP-a u studenom lani, dok je procjena deficita u 2024. godini prepolovljena na 1,3% BDP-a. Time se Hrvatska svrstala među tri vodeće članice EU-a prema očekivanom poboljšanju salda u odnosu na jesenske prognoze i plasirala se među šest članica EU-a s najurednijim javnim financijama.

Od svih članica za Hrvatsku su najviše poboljšane projekcije javnog duga u obje godine, što omogućuje njegov pad malo ispod 62% BDP-a do kraja sljedeće godine, odnosno ispod maastriške granice od 60% nakon prilagodbe za nemalu proračunsku rezervu (oko 5% BDP-a). Pored toga, napominje Stojić, Hrvatska je smanjila trošak kamata na javni dug na svega 1,2% BDP-a u iduće dvije godine, što je 0,5 postotnih bodova ispod prosjeka europodručja. Napokon, u 2023. godini bruto potrebe za financiranjem države padaju na 12% BDPa, što je najniža razina u 15 godina.

Tako je slika javnih financija znatno bolja u odnosu na mnoga očekivanja, a to je jedan od ključnih preduvjeta sveobuhvatnog poreznog rasterećenja, koje bi uz snažan rast produktivnosti rada (+2,7% godišnje tijekom zadnje tri godine ili 2 postotna boda iznad prosjeka euro područja) dodatno osnažilo konkurentsku poziciju hrvatskih poduzeća, kaže glavni HUP-ov ekonomist.

Dodaje da bi se zbog jedne od najnižih stopa aktivnosti i zaposlenosti Hrvatska trebala odlučiti za hrabrije smanjenje poreznog opterećenja u odnosu na referentne prosjeke članica EU ili zemalja CEE regije, prema preporukama OECD-a za kreiranje održivih i kvalitetnih radnih mjesta.

HUP pozdravlja doprinos lokalne države poreznim izmjenama

Na tom tragu, HUP pozdravlja najavljeni novi krug poreznog rasterećenja rada, između ostalog, kroz određeni doprinos lokalne države. Stojić pritom podsjeća na lanjski suficit proračunskog salda lokalne države od 0,6% BDP-a.

"Snažniji no očekivani pozitivan saldo lokalne države kao vlasnika poreza na dohodak u okruženju ubrzanja rasta plaća i zaposlenosti dobrodošla je prilika za doprinos lokalne države cjenovnoj konkurentnosti troška rada u Hrvatskoj", zaključuje Stojić i podsjeća na HUP-ove prijedloge poreznih izmjena.

To su povećanje osobnog odbitka za 25% s 530,89 eura (4.000 kuna) na 663,61 eura (5.000 kuna), smanjenje niže stope poreza na dohodak za pet postotnih bodova - s 20% na 15% te povećanje nominalnog praga primjene više stope poreza na dohodak (30%), odnosno iznosa na koji se ta stopa primjenjuje iznad bruto iznosa od 3.981,68 eura (nekadašnjih 30.000 kuna).

"Hrvatska progresivnije oporezuje iznadprosječni dohodak od rada visokokvalificiranih, nego što je to slučaj u većini tranzicijskih zemalja CEE regije, koja su nam upravo najžešća konkurencija u privlačenju investicija u sektore s višom dodanom vrijednosti. Između ostalog, zato nam već neko vrijeme raste broj visokokvalificiranih zaposlenika koji odustaju od klasičnih ugovora o radu u korist alternativnih oblika prihodovanja koji višestruko manje doprinose solidarnim zdravstvenim i mirovinskim sustavima (tzv. paušalci), što u konačnici opterećuje državni proračun", kaže Stojić.

Podsjeća da se HUP zalaže i za ograničavanje najvišeg iznosa uplata za mirovinsko i zdravstveno osiguranje na četiri prosječne plaće za sve isplate zaposlenicima prema ugovoru o radu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. svibanj 2024 17:31