IDE TREĆA TRANŠA

Hrvatska prva u EU prema iznosu uplate u odnosu na raspoloživa sredstva? Do kraja godine isplata još 700 mil. eura

Obuhvatit će se ulaganja u područjima kao što su recikliranje komunalnog otpada, energetska obnova zgrada i kupnja seizmičke opreme

Postavljanje skela na tornjeve zagrebačke katedrale

 Goran Mehkek/Cropix

Vlada je uputila Europskoj komisiji i treći zahtjev za isplatu novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), vrijednog 700 milijuna eura, a realizacija se očekuje do kraja godine.

Time će Hrvatska ostvariti više do 50 posto raspoloživih joj 5,5 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU. Prema riječima premijerova savjetnika Zvonimira Savića, među zemljama EU zauzet će prvo mjesto prema iznosu uplate u odnosu na raspoloživa sredstva.

Reforme i ulaganja

Hrvatskoj je dosad kroz predfinanciranje (818 milijuna eura) i prve dvije rate od po 700 milijuna eura uplaćeno oko 2,2 milijarde eura i bila je treća zemlja po uspješnosti povlačenja tih sredstava. Premijerova savjetnika posebno veseli činjenica da je Hrvatska ispunila svih 45 planiranih reformi i investicija, a od početka provedbe NPOO-a svih ukupno njih 104, "što dokazuje i ohrabruje da državna administracija može na vrijeme ispuniti sve što je potrebno".

Iz Europske komisije objašnjavaju da treći zahtjev Hrvatske obuhvaća "32 ključne etape i 13 ciljnih vrijednosti". Njima su obuhvaćena ulaganja u područjima kao što su zaštita od poplava, recikliranje komunalnog otpada, digitalizacija administrativnih, zdravstvenih i pravosudnih usluga, energetska obnova zgrada, održivi, zeleni i digitalni turizam, kupnja seizmičke opreme i izgradnja skele "Križnica".

Zahtjev za plaćanje uključuje i niz reformi za promicanje uporabe obnovljivih izvora energije i poboljšanje upravljanja u sektorima voda, otpada, pomorstva i turizma, s naglaskom na održivosti. "Daljnje reforme odnose se na područja javne nabave, visokog obrazovanja, zdravstva, tržišta rada, uključujući suzbijanje neprijavljenog rada te uspostavu jedinstvene internetske kontaktne točke za obnovu nakon potresa i energetsku obnovu", navodi EK.

Kad je rječ o plaćanjima, iz EK pojašnjavaju, također, da ona ovise "o uspješnosti i o tome provodi li Hrvatska ulaganja i reforme iz plana za oporavak i otpornost". Nakon što ocijeni zahtjev Hrvatske, Komisija će Gospodarskom i financijskom odboru Vijeća poslati preliminarnu ocjenu ostvarenja ključnih etapa i ciljnih vrijednosti u Hrvatskoj koji su preduvjet za plaćanje.

image

Pojačavanje nasipa u naselju Krnjica.

Damir Krajac/Cropix

Dječji vrtići

Posebno zadovoljan dinamikom povlačenja europski sredstava je premijer Andrej Plenković koji je poručio da "njihovim korištenjm ostvarujemo brži rast i veću otpornost hrvatskog gospodarstva", te da izravno povećavja kvalitetu života hrvatskih građana.

Jer kroz NPOO pokreću se ulaganja "u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola i dvorana diljem Hrvatske, zdravstvene i prometne infrastrukture, kao i projekti u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove od potresa".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 00:54