Hrvatska neće ići u recesiju i bilježit će gospodarski rast i ove i sljedeće godine, iako znatno manji nego što je to bilo prethodnih godina. Prema zadnjim prognozama koje je danas objavila Europska komisija prošlu je godinu rvatska zaključila rastom od 6,1 posto, a ove godine bi taj rast trebao biti 1,2 posto, a 2024. godine na razini od 1,9 posto.
To su nešto bolje prognoze od onih koje je Europska komisija dala u jesen 2022. godine. Tada je Europska komisija procjenjivala da će Hrvatska imati nešto blaži rast, 6 posto u 2022. godini, 1 posto ove godine te 1,6 posto u 2024. godini.
Hrvatska se prema tim prognozama nalazi iznad prosjeka Europske unije i iznad prosjeka Eurozone. EU gospodarstvo je prošle godine raslo 3,5 posto, ove godine će to biti 0,8 posto,a sljedeće godine nešto veći rast od 1,6 posto.
Hrvatska je prošle godine bila pri vrhu zemalja EU po gospodarskom rastu. Veću stopu rasta BDP-a su imale jedino Irska s 12,2 posto, Portugal sa 6,7 i Malta 6,6 posto.
Međutim, rast nije pratio inflaciju niti u EU niti u Hrvatskoj, koja je prošle godine bila velika. Ona će i dalje ostati izazov mada će početi padati.
Inflacija je prošle godine bila na razini 10,7 posto, ove godine bi trebala biti 6,5 posto,a a 2024. se smanjiti na 1,6 posto.
Prema procjenama Komisije Hrvatska je u zadnjem tromjesečju prošle godine imala pad BDP-a od 0,4 posto u odnosu na prethodno razdoblje, uglavnom zbog inflacije, strožih uvjeta financiranja i poremećaja u lancu opskrbe.
- U četvrtom tromjesečju mješoviti signali ukazuju na široku stagnaciju, iako se tehnička recesija ne može isključiti, budući da industrijska proizvodnja i trgovina na malo slabe, ali povjerenje potrošača i poduzeća se počelo oporavljati, pogotovo u industriji i uslugama - piše u dokumentu Europske Komisije.
Rizici za EU gospodarstvo, kao i za Hrvatsku, ostaju geopolitičke napetosti i slabije globalno okruženje, što će utjecati i na vanjsku potražnju. Ali Komisija očekuje početak oporavka realnih prihoda u drugoj polovici ove godine. Otporno tržište rada u Hrvatskoj, niže cijene energije će pridonijeti blagom rastu potrošnje kućanstva. A ta potrošnja je često bila glavni nositelj rasta.
Komisija očekuje i umjereni rast investicija u što će djelomični utjecaj imati i poticaji iz fondova Europske unije.
Investicije bi trebale umjereno rasti, djelomično na poticaj iz europskih fondova, dok bi javna potrošnja također trebala dati doprinos rastu. Očekuje se da će slabija vanjska potražnja roba i usluga, zajedno s većim uvozom, negativno pridonositi rastu 2023. i 2024. godine.