Hrvatska se pomaknula za jedno mjesto naprijed na DESI indeksu za 2021.
Europska komisija objavila je DESI indeks razvoja digitalnog društva i gospodarstva po državama članicama koji pokazuje da je Hrvatska napredovala u posljednjih godinu dana s 20. na 19 mjesto od ukupno 27 država članica.
Pomak treba uzeti s rezervom, jer je u međuvremenu iz mjerenja DESI indeksa isključena Velika Britanija koja je lani na proljeće izašla iz Unije.
Komisija navodi da je Hrvatska dobro pokrivena brzim internetom, 86 posto nacionalno i 39 posto ruralno, ali i da je ukupno korištenje brzog fiksnog interneta ispod prosjeka Unije, iako neznatno.
Navodi se da je jedna od pozitivnih promjena u području povezivosti dodjela 5G spektra, koji je sada usklađen. Pojašnjava se da je to preduvjet za daljnju digitalnu transformaciju i da pomaže i građanima i gospodarstvu.
Udio građana s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a. Nasuprot tome, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a.
Komisija hvali što Hrvatska nastavlja s provedbom programa e-Škole, za koji ističe da je uspješan, i da njegovoj drugoj fazi su sada uključene sve škole u Hrvatskoj, njih 1320.
- Obrazovanje, znanost i istraživanje uvršteni su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji bi trebao dodatno potaknuti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja, digitalizaciju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te daljnji razvoj digitalnih vještina - navodi Komisija u objavi DESI 2021. indeksa za Hrvatsku.
Komisija ističe da su hrvatska poduzeća nastavila iskorištavati mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije.
- Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30 posto malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10 posto prodaje u druge države članice EU-a - tvrdi Komisija.
U području gospodarstva, posebno se ističe nagli porast popularnosti elektroničkih računa u Hrvatskoj. U 2018. koristilo ih je 12 posto poduzeća, a u 2020. njih čak 43 posto.
- To je povezano s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća - ističe Komisija.
Iz Brisela zaključuju da je Hrvatska iznimno posvećena promicanju digitalnih tehnologija te ulaže u njih u okviru raznih programa koje koordinira EU.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja navelo je da očekuje da će do sredine 2022. dovršiti Nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. godine.
- U izradi su i Strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i Nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije. U okviru hrvatske razvojne strategije za razdoblje od 2021. do 2030. zelena i digitalna tranzicija smatraju se ključnim smjerovima razvoja, a digitalna tranzicija društva i gospodarstva smatra se strateškim ciljem - navodi Komisija.
No, Vlada nije ostala samo na najavama. Među inim, spominje se da je uvela je platformu za e-plaćanje pristojbi koja se temelji na e-osobnoj iskaznici.
- Ipak, Hrvatska još uvijek ima slabije rezultate u području digitalnih javnih usluga - upozorava Komisija u izvješću za DESI 2021.
U 2020. samo je 52 posto korisnika interneta u Hrvatskoj bilo u interakciji s tijelima javne vlasti dok je prosjek EU-a 64 posto. Drugim riječima, Hrvatska ima sve bolje digitalne javne usluge, ali zbog raznih razloga građani ih slabije koriste nego one u ostalim članicama Unije. Jedan pozitivan korak u tom smjeru je unapređenje sustava e-Građani.
- Za uklanjanje postojećih nedostataka potrebni su kontinuiran rad i integrirani pristup politikama za ljudski kapital i javnu upravu. Energična provedba mjera iz Plana oporavka i otpornosti može donijeti važnu promjenu tempa i priliku da se digitalizacija pokrene u cijeloj Hrvatskoj - zaključuju u Komisiji.
