Hrvatska se na ljestvici indeksa bogatstva nacija varšavskog Poduzetničkog instituta (WEI) u ocjenjivanju za 2022. popela za četiri mjesta u odnosu na istraživanje WEI-ja za 2021.. Od 38 promatranih zemalja u prošloj godini, WEI je, kao i u izdanju za 2021., najbolje ocjene dao Irskoj, Švicarskoj i SAD-u, a Hrvatsku je pomaknuo s 32. na 28.mjesto.
- Najnoviji indeks analizira uvjete u promatranim državama na početku prošle godine, odnosno u trenucima izlaska iz epidemije COVID-a 19. Kada ih usporedimo s indeksom izrađenim prije pandemije, može se vidjeti kako su se gospodarstva država nosila s socio-ekonomskom krizom – napominje se u osvrtu WEI-ja, koji u svome istraživanju analizira članice Organizacije za ekonomsku suradnju (OECD) i članice Europske unije koje nisu u OECD-u, poput Hrvatske. Uspoređujući nalaze o bogatstvu promatranih zemalja prije i nakon COVID-a 19, Institut, među ostalim, ukazuje na smanjenje indeksa kod najbogatijih zapadnih zemalja poput Njemačke (smanjenje indeksa za 2,2 postotna boda), Francuske (minus od 4,2 postotna boda) i Italije koja je ‘oslabila‘ za 0,9 postotnog boda. S druge strane, napominje WEI, tranzicijske države srednje i jugoistočne Europe u promatranome razdoblju popravile su svoj indeks, a među njima i Hrvatska za 3,7 postotnih bodova ili za 6,4 posto.
Indeks bogatstva nacija WEI-ja ‘uparuje‘ privatno i javno bogatstvo promatranih nacija. Javno bogatstvo ocjenjuje se u osam područja, od primjerice, zdravstva i školstva, preko infrastrukture do unutarnje sigurnosti i vojnih potencijala. Privatno bogatstvo, među ostalim, WEI iskazuje kroz razinu godišnje potrošnje građana. U slučaju Hrvatske u istraživanju se koristi podatak o 23 439 dolara godišnje (ili 1953 dolara mjesečno) privatne potrošnje po glavi stanovnika, dok je istovrsni podatak za Irsku, primjerice, 87 869 dolara, a za Kolumbiju, posljednju na ljestvici Instituta, 11 720 dolara.
Hrvatska je u međugodišnjem ocjenjivanju WEI-ja pretekla Slovačku, Latviju, Mađarsku i Rumunjsku te napravila najveći skok na ljestvici među analiziranim državama.
- Budući da u odnosu na 2020., lani pad bilježi i Velika Britanija, za 4,4 boda ili za 5,1 posto, vidljivo je da je šok od epidemije i popratne politike vlada ostavio toliki trag na zapadnoeuropske zemlje da im potpuni gospodarski oporavak tek slijedi. Iznimke od spomenutoga su Danska i Švedska, kao i Irska. No, kao i svake godine, rezultat Irske smatramo specifičnim zbog osobitosti irskog nacionalnog dohotka – komentira WEI. Upozoravaju i na dosta značajnu razliku nacionalnog bogatstva između, s jedne strane, SAD-a (116 bodova u ekspertizi WEI), i dijela zapadnoeuropskih zemalja poput Njemačke (92,4), Francuske (78,1) ili Italije koja je u ovome bodovanju ostvarila ‘score‘ od 76,2, s druge strane.
- Sve veći jaz između SAD-a i zapadnoeuropskih zemalja još je jedna epizoda ‘divergencije‘ između dvaju ekonomskih područja. Dok je još u drugoj polovici 1980-ih i ranih 1990-ih, BDP po stanovniku Njemačke i SAD-a u apsolutnom iznosu bio usporediv a razlika između životnih standarda tih zemalja bila u tek nešto većoj kupovnoj moći američkih građana, danas produktivnost europskih gospodarstava značajno zaostaje za američkim – komentira WEI. Institut skreće pozornost i na razinu javne potrošnje u promatranim državama, kao i na kvalitetu javnih usluga koje građani tih država dobijaju za novac koji uplaćuju u proračun. Zanimljivo je da WEI, koji svoj indeks bogatstva nacija ne preporuča kao najbolji ili najprecizniji već skromno napominje kako je drugačiji od sličnih indeksa, kao primjere država s najboljim omjerom razine javne potrošnje i kvalitete javnih usluga dobivenih iz narasle potrošnje, navodi Švicarsku i Hrvatsku.