Hrvatska je u skupini zemalja Europske unije s visokim udjelima nenaplativih kredita u drugom tromjesečju, pokazalo je u srijedu objavljeno izvješće Europske komisije o uspostavi europske bankovne unije.
Na razini Europske unije udio nenaplativih kredita u ukupnom kreditnom portfelju banaka iznosio je na kraju lipnja 3,4 posto, približivši se razini iz razdoblja prije krize, pokazuje izvješće Europske komisije.
U istom razdoblju prošle godine iznosio je 4,6 posto. Nenaplativi su krediti u EU sredinom ove godine dosegnuli ukupni iznos od 820 milijardi eura.
Među zemljama članicama daleko najveći udio nenaplativih kredita bilježila je u drugom ovogodišnjem tromjesečju Grčka, od 44,9 posto. Slijede Cipar s 28,1 posto, Portugal s 11,7 posto, Italija s 10 posto i Bugarska s 9,2 posto, pokazuje izvješće EK.
Hrvatska je gotovo izjednačena s Irskom s udjelom nenaplativih kredita u drugom tromjesečju od 8,7 posto, manjim za tri postotna boda u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. U Irskoj on je na kraju ovogodišnjeg lipnja iznosio 8,5 posto.
Najmanji je udio nenaplativih kredita sredinom godine bilježio Luksemburg, od samo 0,6 posto.
U skupini zemalja s udjelima nenaplativih kredita nižim od dva posto izdvajaju se Finska s 1,1 posto, Švedska i Velika Britanija s po 1,3 posto, Njemačka s 1,7 posto i Estonija s 1,8 posto.
"Financijska je stabilnost u proteklim godinama znatno pojačana i smanjenje rizika u bankovnom sektoru EU-a nastavlja se stabilnim tempom", konstatiraju u Bruxellesu.
Stoga Valdis Dombrovskis, potpredsjednik EK nadležan za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, pozva ministre financija i čelnike EU-a da u prosincu postignu dogovor o "konkretnim mjerama" podjele rizika.
Agencija dpa podsjeća da je na stolu nekoliko prijedloga o podjeli rizika na razini Unije, čime bi se trebala ojačati njezina otpornost na buduće krize.
Ključni elementi prijedloga uključuju uspostavu jamstvenog fonda za posrnule banke i sporni program osiguranja depozita, navodi dpa, podsjećajući da Njemačka uz još neke zemlje EU-a inzistira na prethodnom smanjenju rizika kako bi se minimalizirala izloženost njezinih zajmodavaca potencijalno skupom spašavanju banaka u drugim zemljama EU-a.