Hrvatska među četiri članice EU s najvećim porastom udjela poreza i doprinosa u BDP-u

Iako je po udjelu prikupljenih poreza i doprinosa u BDP-u Hrvatska u "zlatnoj sredini" ljestvice Europske unije, u 2024. bilježimo jedan od četiri najveća rasta tog udjela među članicama Unije, izračunao je statistički ured Europske unije Eurostat.

Nakon što je, prema istome izvoru, u 2023. udjel prikupljenih poreza i doprinosa u našem BDP-u dosegnuo 36,9 posto, lanjski istovjetni podatak iznosi 38,6 posto. Veći rast udjela davanja državi u BDP-u od hrvatskih 1,7 posto unutar EU bilježe samo Malta (2,6 posto), Latvija (2,5 posto) i Slovenija s 1,9 posto. No, sve četiri nabrojene članice EU i dalje su ispod prosjeka EU kad je u pitanju udjel poreza i doprinosa u BDP-u.

Naime, lani se u EU prosječnih 40,4 posto BDP-a članica slijevao u državne proračunske stavke za poreze, doprinose i druga davanja, bilježeći rast od 0,5 posto u odnosu na 2023. godinu. Ukupno je iz BDP-a EU u porezne i proračunske stavke za doprinose i različita socijalna davanja proslijeđeno 387 milijardi eura više nego u 2023., dosegnuvši iznos od gotovo 7,3 bilijuna eura.
Daleko ispred svih u EU po "gutanju" BDP-a za fiskalne potrebe su Danska (45,8 posto udjela u BDP-u), Francuska (45,3) i Belgija s udjelom od 45,1 posto. Irska je daleko iskoračila po niskom udjelu poreza i doprinosa u BDP-u s dosegom od samo 22,4 posto, a slijedi je Rumunjska s udjelom od 28,8 posto. Fiskalni udio u BDP-u lani je rastao i u Eurozoni, s 40,5 posto u 2023. na 40,9 posto lani.
Hrvatska je prošlu godinu okončala na 13. mjestu ljestvice članica EU prema udjelu fiskalnih prihoda unutar BDP-a, pomaknuvši se za jedno mjesto u odnosu na stanje iz 2023. Kad su u pitanju dugogodišnje tendencije "poreznih škara" u BDP-u EU, prošla godina donijela je obrat prethodnog trenda kada se na razini Unije bilježio pad udjela prikupljenih poreza i doprinosa u BDP-u.