Neoporeziva dnevnica od 30 eura tjera vozače iz Hrvatske, u Austriji je čak tri puta veća!

U trećem tromjesečju 2025. poslovni optimizam u Hrvatskoj znatno slabi, ponajviše u prometu i logistici gdje je Hlipo indeks za te djelatnosti pao za 38,3 boda, što je jasan signal hlađenja potražnje i zasićenja tržišta. Slabiji sentiment odražava rast troškova rada, poremećaje u opskrbnim lancima i neizvjesnost vanjskotrgovinske potražnje. Globalna logistika prolazi kroz tzv. freight recesiju – višak kapaciteta i pad cijena smanjuju rentabilnost i ulaganja, dok se dio prometa preusmjerava na cestu i more, a Hrvatska ne koristi u potpunosti svoje komparativne prednosti, upozorava Hrvatska udruga poslodavaca u svom tjednom pregledu trendova.

Dušan Mes: ‘Što prije treba do nove pruge, od Zagreba do Ljubljane bi mogli za sat vremena. Ali postoji usko grlo‘

Hrvatski promet slijedi europske trendove uz veće oscilacije. Nakon rekordne 2022., luke su 2024. zabilježile pad prometa od 11% na 20,9 milijuna tona, dok Rijeka bilježi trend rasta, a Split i Ploče stagniraju. Dominiraju tekući i rasuti tereti, no kontejnerski promet raste dvoznamenkasto (12-godišnji CAGR 20%), čime Rijeka na krilima ulaganja od 380 milijuna EUR u terminal Rijeka Gateway jača ulogu regionalnog logističkog čvorišta i intermodalnog centra.

Rast troškova

Cestovni prijevoz bilježi rast prihoda od 8,7% (2,7 mlrd EUR), ali pad dobiti od 10% i maržu od svega 4,2%, na razini 2020. godine. Trošak rada porastao je gotovo 14%, a unatoč rastu izvoza od 9,7%, konkurentnost sektora slabi. Sustav tuzemnih dnevnica nije mijenjan od 2019., pa su dnevnice u Hrvatskoj (30 eura) znatno niže nego u susjednim zemljama, što potiče odljev vozača, upozoravaju.

Sektor prometa i logistike suočava se s rastom troškova, nedostatkom radne snage i visokom stopom PDV-a na prijevoz putnika, dok modernizacija željeznice i ulaganja u terminale otvaraju razvojne mogućnosti pa se suočavamo s objektivnom prijetnjom nedostatka razvojnih kapaciteta.

"Posebno zabrinjava što sustav obračuna tuzemnih dnevnica nije mijenjan od 2019., što stvara dodatni pritisak na poslodavce i demotivira vozače. U Hrvatskoj neoporeziva dnevnica iznosi 30 eura, dok je u susjednim državama znatno viša – u BiH i Srbiji 50 eura, Mađarskoj 70 eura, Sloveniji 80 eura, a u Italiji i Austriji 90 eura.

Treba sniziti PDV

Takav jaz dodatno smanjuje privlačnost domaćeg tržišta rada jer vozači radije biraju inozemne poslodavce s boljim uvjetima. Zastarjela pravila o isplati dnevnica uzrokuju i neravnopravnost među radnicima koji obavljaju isti posao, ovisno o prebivalištu ili udaljenosti poslovnice, pa poslodavci razlike nadoknađuju kroz bruto povećanja, čime rastu troškovi i narušava se konkurentnost.

HUP predlaže niz mjera za jačanje otpornosti sektora: sniženu stopu PDV-a od 13% radi poticanja javnog prijevoza i demografske ravnoteže, uvođenje elektroničke naplate cestarine po kilometru, integraciju svih vidova javnog prijevoza s jedinstvenom kartom, potporu modernizaciji željeznice, suzbijanje nelojalne konkurencije, povećanje tuzemnih dnevnica i poticaje za mlade vozače.

Izrazito važno je i porezno rasterećenje rada – povećanje osobnog odbitka, sniženje niže porezne stope i ograničenje osnovice zdravstvenog doprinosa – kako bi se zadržali radnici i povećala otpornost prometnog sustava.