HRVATSKA UDRUGA BANAKA

Hrvatska je uz Irsku i Rumunjsku među tri države članice EU-a s najbržim rastom kredita poduzećima, jedan sektor se ističe

Krediti po kreditnim karticama nalaze se u padu, a prekoračenja po tekućim računima rastu

Zagrebački obrtnici pred novim su izazovima zbog poskupljenja dobara i usluga uzrokovanima inflacijom

Ilustrativna fotografija

 

 Darko Tomas/Cropix

Od veljače 2022. primjećuje se značajan rast kredita poduzećima, a Hrvatska je tako ponovo ušla u razdoblje u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu, ističe se u novim HUB Pregledima objavljenima u ponedjeljak.

"Nakon dugog razdoblja stagnacije ili pada neto kredita nefinancijskim društvima, koje je bilo obilježeno i prodajama portfelja loših kredita, od veljače 2022. primjećuje se značajan rast kredita poduzećima. Stopa rasta neto kredita u odnosu na isti mjesec prethodne godine dostigla je dvoznamenkasti postotak u svibnju. Prema zadnjem podatku za srpanj, kada je iznos neto kredita prvi puta nakon osam godina prešao iznos od 100 milijardi kuna, rast je iznosio 16,1 posto. Hrvatska je uz Irsku i Rumunjsku među tri države članice EU-a s najbržim rastom kredita poduzećima u srpnju", stoji u publikaciji Hrvatske udruge banaka (HUB), naslovljenoj "Snažan oporavak kreditiranja poduzeća uz još uvijek povijesno najniže kamatne stope".

Iz HUB-a ocjenjuju da nisu utemeljena ona tumačenja koja rast objašnjavaju činjenicom da poduzeća refinanciraju stare kredite ne bi li iskoristila razdoblje povijesno najnižih kamatnih stopa na kredite, koje još uvijek traje.

"Poznato je da je Europska središnja banka u srpnju 2022. započela s povećanjem kamatnih stopa koje će se nastaviti s ciljem suzbijanja inflacije, ali imajući u vidu očekivani rast kamatnih stopa u sljedećoj godini logično je da neka poduzeća pokušavaju ugovoriti dugoročno povoljnije uvjete financiranja. Međutim, riječ je o rastu neto kredita, dakle o povećanju kreditne aktivnosti povrh uobičajenih refinanciranja", kažu iz HUB-a, dodajući da o tome svjedoče i podaci o neto kreditnim transakcijama.

Svi podaci o kreditima poduzećima, bez obzira na metodološke razlike, apostrofiraju iz HUB-a, potvrđuju snažno povećanje kreditne aktivnosti banaka prema poduzećima. Rast kredita se javlja u sprezi s gospodarskim rastom koji je dostigao sedam posto u prvom i 7,7 posto u drugom tromjesečju ove godine, navode iz HUB-a.

Najveći rast kod kredita za obrtna sredstva

Pritom je najveći porast zabilježen kod najzastupljenijih kredita - za obrtna sredstva, i to za 21,5 posto u srpnju na godišnjoj razini. Dvoznamenkasti rast zabilježen je i u segmentu kredita za investicije, 12 posto, a najsporiji rast bilježe ostali krediti poduzećima 6,1 posto.

Promatrano po segmentima prema veličini poduzeća, najveću stopu rasta u odnosu na srpanj 2021. godine zabilježila su velika poduzeća, 20,4 posto. Za njima slijede mikropoduzeća, s 15,3 posto, srednja, s 8,8 posto te mala poduzeća, s rastom od 7,4 posto. Najbrži rast kredita za investicije također je zabilježen kod velikih, za 27,1 posto, te mikropoduzeća, 15,2 posto.

"Hrvatska je tako ponovo ušla u razdoblje u kojem krediti poduzećima rastu brže od kredita stanovništvu. Takav odnos u razdoblju duljem od četiri mjeseca zadnji je puta zabilježen 2016. godine", ističe se u HUB-ovoj publikaciji.

Rast neto kredita stanovništvu u srpnju 5,2 posto

Iz HUB-a napominju da raste i kreditna aktivnost u sektoru stanovništva, pri čemu je međugodišnja stopa rasta neto kredita stanovništvu iznosila 5,2 posto u srpnju.

Tako, krediti poduzećima rastu po stopi koja je veća od stope inflacije, a krediti stanovništvu rastu po stopi nižoj od stope inflacije i stope rasta nominalnih plaća, koja je u lipnju iznosila 7,5 posto.

Realna zaduženost sektora stanovništva stoga se i dalje zbog inflacije nalazi u padu. Pritom neto stambeni krediti rastu po stopi od 9,4 posto, dok gotovinski nenamjenski neto krediti daju osjetno niži doprinos od 2,8 posto. To znači da je doprinos kredita financiranju tekuće potrošnje minimalan. Štoviše, krediti po kreditnim karticama nalaze se u padu, a prekoračenja po tekućim računima i ostali krediti stanovništvu, premda bilježe rast u toku ove godine, nalaze se na nižim razinama od prosjeka za razdoblje 2018.-2020., piše u publikaciji.

Iz HUB-a napominju i da kod ocjene tempa kreditiranja stanovništva treba uzeti u obzir i različit tempo rasta depozita i kredita. Stopa rasta depozita kućanstava ubrzava od 2020. godine i u ovoj će godini vjerojatno postati dvoznamenkasta zbog većeg priljeva novca na račune nakon uspješne turističke sezone, a prije konverzije kuna u eure.

Navode i da brži rast depozita od kredita znači da se omjer kredita i depozita sektora stanovništva smanjuje, a za očekivati je i da će se dalje smanjivati. "To je još jedna potvrda smanjenja stvarnog stupnja zaduženosti sektora stanovništva", dodaju iz HUB-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. svibanj 2024 00:03