ZAMKE PROJEKTA

Hrvatska je Ukrajini ponudila izvoz žita u svijet preko svojih luka: No, je li to moguće? ‘Prvo, Vukovar...‘

‘Da bi se to ostvarilo, potrebne su godine‘, kaže Ljubo Jurčić

Luka Rijeka, istovar tereta

 Damir Skomrlj/Cropix

Nakon ponovne blokade ukrajinskih crnomorskih luka Hrvatska je Ukrajini ponudila izvoz žitarica u svijet preko svojih riječnih i morskih luka. Je tu to uopće realna opcija? Ili je u pitanju nešto drugo?

Vijest je dospjela čak i do najvažnijih njemačkih informativnih online portala. Tako je tagesschau.de već u ponedjeljak navečer (31.7.) pri samom vrhu svoje internetske stranice objavio vijest o mogućem izvozu ukrajinskih žitarica preko Hrvatske: „Ukrajina i Hrvatska su se očigledno dogovorile o korištenju hrvatskih luka na Dunavu i na jadranskoj obali za izvoz ukrajinskih žitarica."

image

Luka Rijeka, istovar tereta

Damir Skomrlj/Cropix

Njemački se medij, inače online izdanje vodeće njemačke informativne emisije prvog televizijskog programa ARD, u tekstu poziva na izjavu ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebe nakon razgovora s njegovim hrvatskim kolegom Goranom Grlićem Radmanom u Kijevu, koju je u međuvremenu potvrdilo i hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova. U tekstu se još navode Kulebine riječi da „sve što pomaže izvozu, pomaže osiguranju opskrbe svijeta hranom", te kako će dvije strane sada zajednički poraditi na tome da se pronađu najefikasnije rute.

Ogromni logistički izazovi: luke

Ovo posljednje bi moglo, međutim, potrajati. Već sam pogled na zemljopisnu kartu pokazuje kakve ogromne logističke probleme bi valjalo savladati da bi se realizirala ova ideja.

Ukrajinske žitarice bi se do Dunava mogle transportirati preko dviju ukrajinskih luka: Islail ili Reni, pri čemu je ova potonja nedavno bila raketirana od strane Rusije. Druga opcija je da se žitarice preko Crnog mora dopreme do rumunjske luke Konstanza, pa od tamo do Dunava. Potom slijedi više od 1.000 kilometara Dunavom uzvodno do Vukovara.

No vukovarska luka je mala, piše Deutsche Welle. Trenutno je njen ukupni prekrcajni kapacitet maksimalno 1,2 milijuna tona tereta godišnje – uključujući i primjerice kontejnere. A tamo zasada postoji samo jedan silos kapaciteta 10 tisuća tona. Za usporedbu: prema podacima Europske unije Ukrajina je od kolovoza 2022.do svibnja 2023. u okviru Sporazuma o sigurnom koridoru za brodove na Crnom moru izvezla više od 30 milijuna tona žitarica i druge hrane. Tu količinu je prevezlo više od 1.080 brodova. Vukovarski kapaciteti tu ne bi igrali neku ozbiljniju ulogu.

Simbolička gesta podrške

A onda se postavlja i pitanje kako te ogromne količine žitarica dopremiti do luka u Rijeci, Zadru ili Splitu. Najveći kamioni mogu ukrcati maksimalno 45 tona tereta. Za prijevoz milijun tona to bi značilo 22 tisuće takvih kamiona.

Druga opcija je željeznica. No iluzorno je misliti da bi hrvatske željeznice, koje nisu u stanju organizirati ni koliko-toliko normalan putnički promet, bile u stanju nositi se s tom količinom robe – i to po prugama koje su u lošem stanju i velikim dijelom neelektrificirane.

„Da bi se taj transport ostvario, bile bi potrebne ogromne investicije i puno vremena. Godine. Ne samo željeznica, ni te luke o kojima se sada govori nisu osposobljene za pretovar tako velikih količina rasutog tereta. Sve to bi bilo preskupo", kaže u razgovoru za Deutsche Welle Ljubo Jurčić, bivši profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ministar gospodarstva u Račanovoj vladi. On je uvjeren da je tu prije svega „Hrvatska željela iskazati suosjećanje s Ukrajinom, pokazati da je na njenoj strani i da ju podržava. To je više simbolička gesta podrške."

image

"Kada dođe glad, ne pita se koliko hrana košta. Obveza je države da osigura dovoljno hrane, energije i lijekova za svoje stanovništvo", kaže Jurčić

Zeljko Puhovski/Cropix

Financijska kap u moru

Ni u financijskom smislu izvoz žitarica preko Hrvatske Ukrajini ne bi puno značio. Trenutna cijena žita na svjetskom tržištu je oko 350 eura po toni, a kukuruza 260 eura/t. Na milijun tona godišnje to znači zaradu od oko 300 milijuna eura, pri čemu bi ukrajinskim poljoprivrednicima tu išao samo dio, jer zaradu ostvaruju i prijevoznici te veletrgovci.

Istovremeno je, prema navodima njemačke platforme za statistiku Statista, samo EU od početka rata do svibnja ove godine dodijelio Ukrajini više od 25 milijardi financijske pomoći, a SAD više od 24 milijarde. A tu je onda još niz zemalja koje su pružile bilateralnu pomoć – samo Njemačka, primjerice, 1,3 milijardi eura. Pritom u te iznose nisu uračunate humanitarna i vojna pomoć.

Projekt transporta žitarica bi, kaže Jurčić, vjerojatno bio veći trošak za Hrvatsku, nego što bi imalo neki pozitivan efekt za Ukrajinu. „Hrvatski doprinos Ukrajini u ratu je beznačajan, takoreći na razini statističke greške. To se odnosi i na druge poteze koji su prije svega izrazi simboličke podrške – bilo kad se radi o helikopterima koji se tamo šalju, ili kada je riječ o drugom oružju i municiji. Pa oni tu municiju vjerojatno potroše za jedan dan." Početkom svibnja je objavljeno da je Hrvatska Ukrajini donirala 14 helikoptera tipa Mi-8.

Uzorit europski učenik

No ova gesta hrvatske vlade nije poruka samo Ukrajini – ona cilja i na to da će ju zapaziti i Europska komisija. „Hrvatska ponekad izražava veću podršku EU-u nego što to on i sam traži, profilira se kao jedna od zemalja unutar EU-a koje su najsklonije politici Bruxellesa. Ponekad se tu Hrvatska ponaša kao da je veći papa od pape", kaže ekonomist i bivši hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. srpanj 2024 02:54