Hrvatska je ubrzala gospodarski rast i zauzela peto mjesto na ljestvici Europske unije

Gospodarski rast u Hrvatskoj u drugom se ovogodišnjem tromjesečju ubrzao, pa se Hrvatska na ljestvici EU-a, po dinamici kvartalnog rasta gospodarstva, popela na visoko peto mjesto.

Kako pokazuju podaci euro-statistike, hrvatski je bruto domaći proizvod (BDP) u drugom tromjesečju porastao 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje. Veću stopu rasta gospodarstva od nas na kvartalnoj su razini imale samo Malta, 1,9 posto, Rumunjska i Estonija, svaka po 1,4 posto, dok je Slovačka imala istu stopu gospodarskog rasta na kvartalnoj razini kao i mi, 1,1 posto.

Najmanje stope kvartalnog rasta BDP-a u drugom su tromjesečju u EU-klubu imale Danska, Grčka, Francuska i Italija, svaka po 0,2 posto, što ukazuje na stagnaciju. Na razini EU rast BDP-a u drugom je kvartalu u odnosu na prvi iznosio, pokazuju podaci Eurostata, 0,4 posto, isto kao i u zoni eura.

Iako podaci o ubrzanju gospodarskog rasta na kvartalnoj razini ohrabruju, ekonomisti upozoravaju da je puno vjerniji pokazatelj rast na godišnjoj razini. A Hrvatska, iako i na godišnjoj razini bilježi ubrzanje gospodarske aktivnosti, tu i dalje ne može konkurirati drugim novim članicama EU-a.

"Kvartalni podaci su jako ovisni o sezonskim utjecajima, poput turizma, pa u drugom i trećem tromjesečju uobičajeno imamo više stope gospodarskog rasta. Kada je riječ o rastu BDP-a na godišnjoj razini, mi tu stojimo slabije od novih članica EU-a", pojašnjava Hrvoje Stojić, makroekonomist Addiko Banka.

Negdje na sredini ljestvice EU

Prema sezonski prilagođenim podacima Eurostata, Hrvatska se u drugom tromjesečju, sa stopom rasta BDP-a od 2,8 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, svrstala negdje u sredinu ljestvice EU-a. Naime, brži gospodarski rast na godišnjoj razini od nas u drugom su tromjesečju imale Malta, čak 5,7 posto, zatim, Poljska, pet posto, pa Mađarska, 4,6 posto, Slovenija, 4,3 posto, Rumunjska, 4,2 posto, Slovačka, 3,9 posto, i Bugarska, 3,4 posto, kao i sve tri baltičke zemlje. Brži rast gospodarstva od Hrvatske u istom su razdoblju imali i Cipar i Švedska. Moglo bi se reći da se Hrvatska, po dinamici svoga gospodarstva, približila starim članicama EU-a, koje su, međutim, znatno razvijenije od nje. Prosječan gospodarski rast u EU u drugom je tromjesečju, prema podacima euro-statistike, iznosio 2,1 posto na godišnjoj razini, isto kao i u eurozoni.

"Nove članice EU-a imaju drukčiju strukturu ekonomije od Hrvatske, a njihove su tvrtke više integrirane u proizvodne lance EU-a nego što je kod nas slučaj. Uz to, uspjele su privući velika strana ulaganja u proizvodne i izvozne sektore, a provele su i reforme, pa zato njihova gospodarstva i rastu brže od hrvatskoga", objašnjava Stojić.

Dodaje kako je realno očekivati da bi hrvatsko gospodarstvo u 2018. godini moglo rasti po stopi od oko tri posto. No, nove članice Unije iz srednje i istočne Europe istodobno rastu po stopi od oko četiri posto, zaključuje Stojić.