SLAVEN DOBRIĆ

‘Hrvatska je pri dnu EU po osiguranju imovine‘

‘Uglavnom se osiguravamo onda kada to moramo, a ne kada želimo, a situacija nije drukčija ni u osiguranju od katastrofa‘

Slaven Dobrić

 Tomislav Marić

Hrvatski ured za osiguranje nacionalni je ured i kao neprofitna pravna osoba predstavlja udruženje društava za osiguranje sa sjedištem u Hrvatskoj. Sa Slavenom Dobrićem, koji je predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje od 2017. godine, razgovarali smo o nadolazećim Hrvatskim danima osiguranja.

Možete li najaviti Hrvatske dane osiguranja 2022?

- Hrvatski dani osiguranja će se ove godine održati od 4. do 6. svibnja u Opatiji, kao trodnevna konferencija s fokusom na aktualne teme iz industrije osiguranja. Ovo je najveći godišnji događaj iz područja struke te će po prvi puta nakon pandemije uživo okupiti više od tri stotine stručnjaka iz svijeta osiguranja i reosiguranja, regulatora, supervizora i drugih pratećih financijskih institucija iz Hrvatske, regije, pa i svijeta.

Koje promjene i prilagodbe očekuju industriju osiguranja i potrošače, odnosno korisnike osigurateljnih usluga?

Pred nama je godina u kojoj nas, osim suočavanja s izazovima na tržištu, očekuje i završetak priprema za uvođenje eura, što će biti dodatni izazov za svaki segment financijske industrije. Siguran sam kako će financijski sektor u cjelini, pa tako i osiguratelji, dati ključan doprinos ovom važnom projektu za našu državu. Pred nama je još jedan važan zadatak u idućem razdoblju, a to je aktivan rad na financijskoj pismenosti, kako bi naši građani bolje razumjeli financijske proizvode i usluge.

Koje su još nužne promjene u zakonodavnom smislu?

- Na povećanju financijske pismenosti konstantno radimo putem HUO-a i svjesni smo da je pred nama još dug put, s obzirom na stalan i neprekidni rast i razvoj naše industrije. Građani trebaju preuzeti odgovornost za vlastitu imovinu i sigurnu budućnost, jer preveliko oslanjanje na pomoć države u svim segmentima smanjuje sredstva koja bi se trebala usmjeriti u veću kvalitetu javnih usluga. Smatramo važnim da se unutar zakonskog okvira jasno ugradi obveza primjerenog osiguranja imovine i osiguranje odgovornosti suvlasnika zgrada.

Kakva je uloga osiguravatelja u budućoj reformi zdravstvenog sustava?

- Cilj je reforme poticati poslodavce da ugovaranjem dobrovoljnog, odnosno dopunskog i dodatnog, osiguranja zaposlenicima omogući financijsku sigurnost i brže ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu, ali i ostvarivanje prava na skuplje usluge koje inače ne pokriva obvezno zdravstveno osiguranje. Takve police osiguranja koje će poslodavci moći ugovoriti za svoje zaposlenike pokrivaju usluge kao što su primjerice magnetska rezonanca ili kompjuterizirane tomografije, što će u konačnici rasteretiti obvezno zdravstveno osiguranje, kako financijski, tako i fizički.

Svjedočimo raznim prirodnim katastrofama posljednjih nekoliko godina: kakva je u Hrvatskoj pokrivenost osiguranjem imovine građana i pravnih osoba?

- Općenito možemo reći kako kao društvo još nemamo dovoljno razvijenu svijest o potrebi za osiguranjem.

Uglavnom se osiguravamo kada to moramo, a ne kada želimo, a situacija nije drukčija ni kod osiguranja imovine koja uključuje i osiguranje od katastrofa. Prema podacima centralnog udruženja osiguratelja i reosiguratelja Insurance Europe, Hrvatska je pri dnu ljestvice po osiguranju imovine prema prosječnoj premiji po stanovniku. U protekle dvije godine osiguratelji su isplatili oko 550 milijun kuna šteta, što je ispod pola posto od ukupnih šteta nastalih od posljedica potresa.

Koliko je važna pokrivenost osiguranjem?

- Osiguratelji su važan faktor za stabilizaciju društva jer raspolažu resursima za brzu reakciju u izazovnim situacijama, pa je zato pokrivenost osiguranjem od iznimne važnosti. Podatak da su osiguratelji isplatili manje od pola posto od ukupnih šteta nastalih kao posljedica potresa jasno ukazuje kako je razina svijesti građana o nužnosti osiguranja imovine nedovoljna u odnosu na razvijena tržišta. Podizanje svijesti građana da osiguraju svoju imovinu smanjit će potrebu intervencije države da izdvoji sredstva za sanaciju štete, što će posljedično učiniti ekonomiju države otpornijom.

Kakva je situacija u zemljama usporedivim s Hrvatskom oko pokrivenosti osiguranjem?

- Hrvatska i dalje zaostaje za razvijenijim zemljama, unatoč konstantnom desetogodišnjem porastu broja osiguranja. Prosječna premija osiguranja po stanovniku u Hrvatskoj lani je iznosila 399 eura, dok je prosjek na razini EU dosezao 2085 eura. Primjerice, prosječna premija osiguranja u segmentu životnih osiguranja u EU iznosi 1163 eura, a u Hrvatskoj 99 eura, u segmentu zdravstvenog osiguranja u EU doseže 248 eura, a u Hrvatskoj samo 24 eura, dok u segmentu zaštite imovine u EU iznosi 178 eura, a u Hrvatskoj 59 eura. Ovakav rezultat posljedica je slabijeg životnog standarda, ali i slabije financijske pismenosti građana.

Do kakvih je promjena i novosti došlo u obradi i likvidaciji automobilskih šteta?

- Osiguratelji su predstavili nove proizvode u skladu s trendovima na tržištu, a istodobno su radili na digitalizaciji usluga. Krajem 2019. godine lansirali smo projekt digitalne police auto-osiguranja u suradnji s partnerima, MUP-om i Centrom za vozila Hrvatske. Tako smo postigli brži i točniji protok informacija, poboljšali kvalitetu podataka, ali i smanjili potrošnju papira. Zahvaljujući korištenju naprednih tehnologija štete se obrađuju vrlo brzo i efikasno, što povećava zadovoljstvo osiguranika i korisnika.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
11. lipanj 2022 06:37