U Kini se u prošloj godini zbog pojave afričke svinjske kuge prepolovila svinjogojska proizvodnja. To je za rezultat imalo izvoz europske svinjetine na to tržište i dovelo do povijesno najviših cijena. Od početka pandemije Covid-19 započeo je blagi pad cijena europske svinjetine da bi prije desetak dana cijena doživjela stmoglav pad nakon pojave afričke svinjske kuge u Njemačkoj. Rezultat je to zabrane uvoza njemačke svinjetine zemalja Dalekog istoka. Viškove, a to je oko 30 posto proizvodnje, Njemačka plasira po niskim cijenama u, kako neki stručnjaci zovu, zemlje nesređenog tržišta kakva je Hrvatska.
U Ministarstvu poljoprivrede napominju da početkom godine sektor svinjogojstva u Hrvatskoj u prvi mah nije zabilježio značajne probleme u poslovanju jer je održan nesmetan plasman po dobroj cijeni. Zatim je uslijedio pad potražnje pa čak i stagnacija te je došlo do pada cijena.
- Svinje koje su stavljane u tov u razdoblju viših tržišnih cijena, nakon završetka tova prodane su u uvjetima pandemije po znatno nižim cijenama od očekivanih, što je još jedan od razloga smanjene profitabilnosti proizvodnje. Ipak, sektor svinjogojstva uspio je funkcionirati i ostvariti gotovo istu razinu proizvodnje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Jedan od najznačajnijih izazova s kojima se susreće sektor svinjogojstva je nedostatna proizvodnja prasadi za tov. Problem ovisnosti tovljača o uvozu najviše se osjeti u otežanim uvjetima poslovanja. Kako bi se popravilo navedeno stanje, Ministarstvo poljoprivrede u pripremi je raspisivanja natječaja za ulaganja u reprocentre u sektoru svinjogojstva u vrijednosti od 300 milijuna kuna. Kroz ovaj natječaj planira se povećanje broj krmača za 15.000, a samim time i povećanje proizvodnje prasadi - istaknuli su za Slobodnu Dalmaciju iz Ministarstva poljoprivrede.
Na dnu
Ivica Pivac, predsjednik uprave Mesne industrije braća Pivac, već duže vrijeme naglašava da je Hrvatska što se tiče svinjogojske proizvodnje, na samom dnu europskih zemalja te da je u Njemačkoj, Nizozemskoj, Danskoj i Austriji svinjogojstvo strateška gospodarska grana i izvozni proizvod.
- Te su zemlje, kao i primjerice Srbija, ostvarile stopostotnu samodostatnost po pitanju svinjskog mesa, dok je Hrvatska, u odnosu na broj stanovnika, najveći europski uvoznik svinjetine. Situaciji u sektoru dodatno prijete aktualne okolnosti vezane za utjecaj korona-krize na cijenu svinjskog mesa te opasnost pada cijene svinjetine zbog pojave afričke svinjske kuge. Premda srećom za sada nije zabilježena u Hrvatskoj, upravo zbog nedostatne domaće proizvodnje postoji realna opasnost da će se ova prijetnja negativno odraziti na stanje u sektoru - ističe Ivica Pivac, predsjednik uprave Mesne industrije braća Pivac.
U Grupi Pivac, koja obuhvaća Mesnu industriju Braća Pivac, PPK karlovačku mesnu industriju i Mesnu industriju Vajda Čakovec, unatrag nekoliko godina dosta ulažu u revitalizaciju domaće poljoprivredne sirovine. Napominju da za svoje potrebe koriste maksimalno raspoloživi udio domaće sirovine, kako po pitanju junećeg, tako i svinjskog mesa.
Razvoj kooperacije
- Domaću svinjetinu osiguravamo kooperacijom s više od 80 domaćih uzgajivača svinja, čije su farme uglavnom smještene u Međimurju i Slavoniji. Uspješnim projektom jačanja domaće svinjogojske proizvodnje koji smo pokrenuli 2016. godine kroz Vajdinu kooperaciju, širenjem suradnje sa svim zainteresiranim uzgajivačima, uspjeli smo doći do više od 150.000 tovljenika godišnje, s ciljem daljnjeg povećanja. Našim modelom kooperacije domaći su uzgajivači dobili sigurnost i priliku za optimizaciju proizvodnje, zahvaljujući fiksnoj cijeni usluge tova po kilogramu prirasta, ostvarenju triju turnusa godišnje i isplati unutar samo tjedan dana - pojašnjava Ivica Pivac.
Iz Grupe Pivac otkrivaju da uz standardni otkup na domaćem tržištu, u Vajdi klaonički obrade oko 200.000 svinja godišnje. Planiraju i dalje raditi na revitalizaciji domaće svinjogojske proizvodnje kroz Vajdinu kooperaciju kako bi u sljedećem razdoblju mogli dosegnuti 200.000 komada svinja iz vlastite proizvodnje.
- Ostane li sve na nastojanju pojedinih gospodarskih subjekata, a bez konkretnih mjera s državne razine u obliku premija i potpora usmjerenih prema primarnoj proizvodnji i klaoničarstvu, značajniji rezultati u kontekstu ostvarenja samodostatnosti nažalost neće biti mogući - mišljenja je Ivica Pivac.
- Poremećaj tržišta u Njemačkoj koji je izazvan pojavom bolesti afričke svinjske kuge te neuređenost tržišta poljoprivrednih proizvoda, Hrvatskoj će nanijeti ogromne štete u svinjogojstvu - smatra Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja.
Začarani krug
- Da se bolest pojavila kod nas, bolje bismo prošli. Ne bi nam se cijene toliko rušile, a ne bismo imali konkurenciju jer mi i ne proizvodimo dovoljno niti za vlastite potrebe. Sada je nastao višak koji Njemačka ne može plasirati u uređene zemlje koje imaju vlastiti dostatan uzgoj nego u države koje nemaju uređeno tržište, a takva je Hrvatska u EU, ali i zemlje iz naše regije koje nisu u EU. Rezultat toga je pad cijena ispod proizvođačkih i tržišnih, tako da ulazimo u začarani krug čiji je rezultat pad proizvodnje.
Štete koje mogu nastati u ovom trenutku procjenjujemo na više od 100 milijuna eura. Ovisno o turističkoj sezoni, Hrvatska potroši oko tri milijuna komada svinja, a proizvede između 40 i 50 posto - pojašnjava Kuterovac, koji naglašava da je ipak, najveći problem neuređenost tržišta.
- Iako smo članica EU-a, mi smo uredili samo obvezan dio tržišta, ali ga nismo uredili u neobveznom dijelu koje je fini regulator tržišta poljoprivrednih proizvoda uključujući svinjetinu. Slobodno tržište poljoprivrednih proizvoda nigdje ne postoji. Postoji uređeno tržište na kojem se znaju obveze proizvođača i otkupljivača i dobro se zna tko što u tom lancu radi - napominje Kuterovac.
Predsjednik Središnjeg saveza udruga uzgajivača svinja Hrvatske Goran Jančo, uzgaja oko 6000 svinja. Plasira ih kroz vlastite mesnice i u Kaufland.
- Pojavio se višak konfekcijskih pozicija svinjskog mesa koje veliki proizvođači plasiraju u najslabije karike, a to je svakako Hrvatska. Svi gomilaju zalihe tako da će proizvođači još teže prodavati svoju svinjetinu - kaže Jančo.
U uzgoju 1,2 milijuna svinja
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, udio svinjogojske proizvodnje u vrijednosti stočarske proizvodnje bio je 27,19 posto i vrijedan je u iznosu od 1,59 milijardi kuna. Na dan 1. rujna 2020. godine na 70.840 gospodarstava u Hrvatskoj uzgajalo se 1.286.311 svinja svih kategorija. Samodostatnost je u 2019. godini, prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo poljoprivrede dosegnula razinu od 66 posto. S druge strane, uzgajivači imaju brojke da se samodostatnost kreće između 40 i 50 posto.
Izvoz živih svinja u prvih šest mjeseci 2020. godine bio je 15 posto veći u odnosu na isto razdoblje 2019. godine u broju uvezenih svinja, dok je vrijednost izvoza bila 27 posto veća. Izvezeno je 133.571 svinja u vrijednosti od 23,85 milijuna eura. Uvoz je smanjen za pet posto, ali mu je vrijednost porasla za 25 posto. Uvezeno je 222.411 svinja u vrijednosti 16,74 milijuna eura.
Izvoz svinjskog mesa u tom razdoblju 2020. godine bio je manji za 13 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, dok mu je vrijednost pala za 17 posto. Izvezeno je 2.793,74 tone mesa, u vrijednosti od 7,88 milijuna eura. Uvoz svinjskog mesa bilježi pad od 10 posto, ali je vrijednost uvoza porasla za tri posto. Uvezeno je 36.074,72 tone kg mesa u vrijednosti od 92,66 milijuna eura.
U prvih osam mjeseci 2020. godine zabilježeno je klanje 645.971 svinja svih kategorija, od čega 506.481 svinja kategorija T1 i T2.