ISPUNJENI KRITERIJI?

Hrvatska iščekuje dobre vijesti oko eura: Već se zna kad bi krenulo dvojno izražavanje cijena

Zakon o uvođenju eura stupit će na snagu dan nakon što Vijeće EU objavi konačnu odluku o uvođenju eura u srpnju

Ilustracija

 Russ Beinder/Panthermedia/Profimedia/Russ Beinder/Panthermedia/Profimedia

Je li Hrvatska ispunila sve kriterije za uvođenje eura, bit će poznato danas, kada Europska središnja banka objavljuje Izvješće o konvergenciji, dokument u kojem svake dvije godine donosi ocjenu napretka zemalja EU koje nisu u eurozoni. Imajući u vidu da su pojedini dužnosnici već najavili za ovaj tjedan "dobre vijesti", sasvim je izgledno da će ocjena ESB-a o hrvatskom ispunjavanju kriterija za uvođenje eura biti pozitivna. Ključni kriteriji koji se pritom uzimaju u obzir su stabilnost cijena, omjer proračunskog deficita i javnog duga, tečaj i dugoročne kamate.

Od sedam zemalja u razmatranju, ozbiljnu namjernu uvođenja eura iskazale su Hrvatska i Bugarska. No, Bugarska je odgodila svoje planove, pa bi od 1. siječnja iduće godine samo Hrvatska trebala postati članica eurozone, 20. po redu. Sve pripreme za taj proces poprilično su odmaknule, od zakonodavnih do tehničkih, koje za tvrtke i banke podrazumijevaju i značajne jednokratne troškove zbog prilagodbe svih procesa, IT sustava, aplikacija i informativne kampanje.

Opća mobilizacija

Iako su proteklih mjeseci, očekujući uvođenje eura, mnogi građani već počeli mijenjali kune u euro, uz naknadu i po najpovoljnijem tečaju, najjednostavniji i najpovoljniji način konverzije smatra se polaganje novca u banke. Sve kune koje se nalaze u bankama - plaće, mirovine, krediti, depoziti - od 1. siječnja 2023. godine postat će euri, vrlo vjerojatno po tečaju s kojim je Hrvatska ušla u ERM II - 7,53450. Kunski i eurski računi u bankama spojit će se u jedan na kojem će biti novo stanje.

Oni koji iz nekog razloga ne žele položiti novac u banke, u prvih šest mjeseci od uvođenja eura moći će promijeniti kune po utvrđenom tečaju i bez naknade u svim poslovnicama banaka, Hrvatske pošte i Fine. Banke će imati pravo ograničiti broj novčanica i kovanica kuna koje će se moći zamijeniti za eursku gotovinu u jednoj transakciji bez naknade, do 100 novčanica i 100 kovanica. Nakon isteka 12 mjeseci od dana uvođenja eura banke više neće pružati uslugu zamjene valute. Od tog dana nadalje kune će se moći zamijeniti u eure isključivo u HNB-u, koji će to činiti bez naknade. Pritom za zamjenu novčanica neće biti postavljen krajnji rok, a kovanice kuna i lipa moći će se mijenjati do isteka tri godine od dana uvođenja eura.

U nastojanju da osiguraju nesmetan prelazak s jedne valute na drugu, bankari su na nedavnom skupu posvećenom projektu uvođenja eura poručili da kod njih vlada "opća mobilizacija". Također, Sabor je prije nekoliko tjedana usvojio Zakon o uvođenju eura koji će stupiti na snagu dan nakon što Vijeće EU objavi konačnu odluku o uvođenju eura u Hrvatskoj, a očekuje se u srpnju. Zakonom se uređuju sva pravila u tom postupku, od onih o preračunavanju, opskrbi i zamjeni gotovog novca kune za euro do onih o dvojnom optjecaju valuta i iskazivanju cijena. Jedna od ključnih obaveza je dvojno iskazivanje cijena, u kunama i u eurima, a na snagu stupa 5. rujna 2022. godine i trajat će do kraja 2023. godine. Posebnu važnost trebalo bi dobiti načelo zaštite potrošača i zabrane neopravdanog povećanja cijena.

image

Boris Vujčić i Zdravko Marić

Goran Mehkek/Cropix

To će u Hrvatskoj kontrolirati potrošačke udruge, no s obzirom na to da je Ministarstvo gospodarstva u ove svrhe odlučilo izdvojiti samo 720.000 kuna, jasno je kako je briga o potrošačima samo "deklarativna". Toliko je, naime, vrijedan natječaj namijenjen udrugama za prijavu projekata nadzora cijena i preračunavanja iz kune u euro na koji su se prijave primale do 27. travnja. Pojedinačna udruga može dobiti maksimalno 120.000 kuna, a s obzirom na to da projekt mora provoditi 17 mjeseci, ispada da će provedba mjesečno koštati samo 7000 kuna, iz čega treba platiti sve troškove.

Tajni kupci

Ministarstvo gospodarstva odbilo je dati informaciju koliko je prijava zaprimilo, no sudjelovanje na natječaju zasad su nam potvrdile tri udruge - Hrvatska udruga za zaštitu potrošača na čelu s Anom Knežević, Centar za edukaciju i informiranje potrošača Bilje te Udruga za zaštitu potrošača Split, a iz Unije potrošača i udruge Potrošačica potvrdili su nam da se nisu prijavili jer nisu imali financijsku računicu.

Prema riječima Ane Knežević, HUZP će, prođe li njegova prijava, provoditi monitoring cijena do 60 artikla te primati pozive potrošača, a crne liste su im "malo nezgodne" iako nemaju ništa protiv objavljivanja i takvih informacija.

- No, samo u slučajevima koje su detektirali naši tajni kupci, takve stvari ne možemo objavljivati na temelju dojava potrošača - rekla nam je Knežević. Iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača, jednako kao i iz splitske udruge, rekli su nam da još ne znaju hoće li raditi crne liste.

- O tome moramo razmisliti nakon što dobijemo informaciju o tome jesmo li prošli na natječaju - potvrdila nam je predsjednica CEIP-a Tanja Popović Filipović.

Prvi artikli čije će se cijene pratiti počet će se popisivati u kolovozu, a dvojno izražavanje cijena trebalo bi stupiti na snagu 5. rujna. Plaćanje u kunama bit će dozvoljeno do Nove godine, a potom je u razdoblju od Nove godine do 14. siječnja moguće plaćanje i u kunama i u eurima. Nakon 15. siječnja sva plaćanja bit će moguća isključivo u euru.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 00:21