POVIJESNI DAN

Hrvatska i službeno primljena u eurozonu, objavljen je tečaj preračunavanja kune u euro

Konačna odluka o ulasku Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023. usvojena je na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu.
 Francois Lenoir/European Union

Svečanim potpisivanjem triju pravnih akata dovršen je u utorak u Bruxellesu postupak odlučivanja o ulasku Hrvatske u europodručje od početka sljedeće godine.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u utorak tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro o središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Uz uredbu kojom se utvrdio definitivni tečaj konverzije kune u euro, Ecofin je usvojio još dva pravna akta - odluku o prihvaćanju eura u Hrvatskoj te dopunu uredbe u kojoj će se popisu 19 članica europodručja dodati Hrvatska kao 20. članica.

Odlukom o pridruživanju europodručju, guverner HNB-a od rujna postaje promatrač u Upravnom vijeću Europske središnje banke, a od 1. siječnja 2023. godine punopravni član.

Te dokumente je potpisao češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom, na svečanosti po završetku sastanka, na kojoj su sudjelovali predsjednica izvršnog odbora Europske središnje banke Christine Lagarde, potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni i hrvatski ministar financija Zdravko Marić. Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe zbog obveza u Irskoj nije mogao sudjelovati te se sudionicima obratio video-porukom.

Svi govornici su istaknuli da je riječ o povijesnom postignuću Hrvatske, da je vrijeme za slavlja, da EU i zajednička valuta dokazuju i dalje svoju privlačnost.

Izvršni potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis istaknuo je da pridruživanje Hrvatske pokazuje da je “euro privlačan i pouzdan”, a da će članstvo Hrvatske u europodručju pridonijeti višem životnom standardu i otvaranju većeg broja radnih mjesta u Hrvatskoj.

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni rekao je da je Hrvatska prošla “nevjerojatan put” od zemlje koja je prije 30-tak godina bila u ratu, prvom od kraja drugog svjetskog rata na europskom tlu, do članstva u EU, i sada u europodručju.

“To je izvrstan rezultat, danas slavimo jačanje naše Unije”, rekao je Gentiloni.

Predsjednik euroskupine Paschal Donohoe pohvalio je postignuća Hrvatske i posebno ministra financija Zdravka Marića, koji odlazi s te dužnosti i ovo mu je bio zadnji sastanak Ecofina.

image

Zdravko Marić

Marina Klepo/

Vujčić: Članstvo će se odraziti na rast standarda

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u utorak, u povodu konačne odluke o pridruživanju Hrvatske europodručju, da će se članstvo u eurozoni u dugom roku sasvim sigurno odraziti na rast standarda hrvatskih građana.

Vijeće za ekonomske i financijske poslove EU-a (Ecofin) usvojilo je u utorak tri konačna pravna akta koja su potrebna kako bi Hrvatska mogla uvesti euro 1. siječnja 2023., među kojima je i odluka o stopi konverzije kune u euro po središnjem paritetu 1 euro = 7,53450 kuna.

Današnjim odlukama dovršen je postupak donošenja odluka u Vijeću i Hrvatska od 1. siječnja 2023. postaje 20. članica europodručja.

"Pet godina nakon što smo počeli naš put u eurozonu, danas je dan kad je donesena odluka o stupanju Hrvatske u eurozonu i mislim da je to stvarno povijesni dan", izjavio je Vujčić ispred zgrade HNB-a.

Zadovoljan je što se pet godina napornog rada isplatilo, a predstoji još šest mjeseci tehničkih priprema za uvođenje eura.

Istaknuo je da će članstvo u eurozoni za Hrvatsku značiti puno više sigurnosti, benefite će osjetiti građani i poduzetnici, a bit će i atraktivnija investicijska destinacija.

"U dugom roku, to će se sasvim sigurno odraziti na rast standarda građana u Hrvatskoj", istaknuo je guverner HNB-a.

U smislu fluktuacija, ne očekuje da bi se s tečajem kune do ulaska u eurozonu trebalo išta bitno događati. "Sada svi znaju točan tečaj po kojem će se odvijati konverzija (...) i koji će služiti kao vrlo jasna vodilja za tečajno tržište. Tako da ne vjerujem da će biti bilo kakvih značajnih fluktuacija tečaja u preostalom razdoblju", izjavio je Vujčić.

Podsjetio je da od 5. rujna počinje obaveza iskazivanja cijena u kunama i eurima, a da svi koji žele mogu to činiti već sada. "Ali po tečaju koji sada znamo. Do sada su se mogli koristiti različiti tečajevi", dodao je Vujčić.

S obzirom na snažno jačanje američkog dolara prema euru, novinari su Vujčića pitali hoće li se ubrzo morati braniti tečaj eura, pri čemu je guverner pojasnio da je to jačanje posljedica toga što je Fed značajno krenuo s povećanjem kamatnih stopa, dok je ECB to zasad tek najavio.

No, očekuje se da će već ovog mjeseca ECB započeti svoj ciklus podizanja kamatnih stopa, što će onda zasigurno utjecati i na tečaj.

U ovom trenutku kamatne stope HNB-a su više od onih ECB-a, no Vujčić očekuje da će s 1. siječnjem i ulaskom Hrvatske u eurozonu kamatne stope ECB-a i HNB-a biti na istoj razini.

Na pitanje novinara oko punjenja bankomata eurima, Vujčić očekuje da će većina bankomata s prvim danom iduće godine "biti na euru", a sa svima bi to trebao biti slučaj u idućih desetak dana nakon uvođenja eura.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
27. srpanj 2022 10:04