Iako su prognoze upućivale na osjetnije usporavanje ekonomije u posljednjem tromjesečju prošle godine, BDP je na kraju porastao 3,7 posto na godišnjoj razini i čak 1,4 posto u odnosu na prethodni kvartal. Na razini cijele godine, pokazuje prva procjena DZS-a, povećan je 3,8 posto, također neznatno više nego što je upućivala većina prognostičara, pa i Ministarstvo financija s 3,6 posto.
Usporedba s drugim zemljama pokazuje da po stopi rasta u četvrtom kvartalu (podaci Eurostata za 21 zemlju) Hrvatska dijeli prvo mjesto s Poljskom, čiji je BDP također povećan 3,7 posto. Premijer Andrej Plenković, očekivano, ponovio je da Hrvatska ostaje među najbrže rastućim ekonomijama EU, da jača i sve više hvata korak s onima koji su u EU ušli prije nje.
Nastavlja se pad industrije
Prema izračunu Petra Bejuka, analitičara RBA-a, četiri godine ubrzanog rasta Hrvatskoj su donijele veću razinu realnog BDP-a za gotovo 19 posto u odnosu na kraj 2019. godine. Tako je BDP po stanovniku, mjeren prema paritetu kupovne moći, dosegao 78 posto prosjeka EU, što predstavlja rast od 11 postotnih bodova u odnosu na 2019. godinu.
Za zamah veći od očekivanog u posljednjim mjesecima prošle godine najzaslužnije su snažna potrošnja, kako kućanstava (6,3 posto) tako i države (7,1 posto), te investicije koje nastavljaju rasti po stopi od gotovo deset posto. Međutim, najveće pozitivno iznenađenje predstavlja izvoz robe koji je, unatoč nepovoljnom okruženju, povećan 9,2 posto, najviše u 2024. godini. Tome je vjerojatno doprinio i bazni učinak, s obzirom na to da je u istom kvartalu godinu ranije zabilježen pad od 8,7 posto, ali analitičari ističu da je dosta velik i tekući rast izvoza, u odnosu na prethodne kvartale. Što ga je poguralo, zasad nema pouzdanih podataka, a zbunjujuće je i to što industrijska proizvodnja nastavlja padati. U četvrtom kvartalu bila je za 1,1 posto manja nego u istom razdoblju godinu ranije.
PROČITAJTE VIŠE > Bogata i siromašna Hrvatska: Zagreb ima BDP veći od Berlina, ali pogledajte kako stvari stoje u regiji koja je jasan gubitnik!
Povećan uvoz
Ipak, pretpostavlja se da bi mogla biti riječ o rastućem izvozu robe u SAD koji je krajem prošle godine pojačano uvozio zbog očekivanog dizanja carina. No doprinos neto inozemne potražnje BDP-u ostaje negativan jer je istodobno značajno povećan i uvoz roba i usluga, 9,9 posto, zahvaljujući snažnom rastu potrošnje.
Kada se gleda bruto dodana vrijednost (doprinos svakog sektora umanjen za neizravne poreze), ona je povećana 3,6 posto, najviše u građevinarstvu, za čak 13,2 posto, te trgovini i turizmu, 6,7 posto. Prerađivačka industrija, s druge strane, zabilježila je pad 0,4 posto, a tijekom prošle godine u plusu je bila samo jedan kvartal.
Činjenica da Hrvatska bilježi najbrži rast BDP-a u EU, ili jedan od najbržih, ima i svoju manje lijepu stranu. Jer ujedno ima i jednu od najviših stopa inflacije u EU. Marina Tkalec, viša znanstvena suradnica s Ekonomskog instituta, upozorava da je "deflator i dalje visok, dosta iznad potrošačkih cijena", te da to upućuje na rast investicijskih i izvoznih roba, moguće zbog rasta plaća i profita.
Povoljni izgledi
Deflator BDP-a smatra se jednim od uobičajenih pokazatelja domaćih pritisaka na rast cijena s obzirom na to da, za razliku od indeksa potrošačkih cijena, isključuje uvoz i "obuhvaća cijene svih finalnih proizvoda i usluga koje je proizvelo domaće gospodarstvo". U 2022. godini, primjerice, deflator BDP-a iznosio je čak 9,5 posto, a tome su najviše pridonijeli profiti. U posljednjem kvartalu prošle godine deflator je ipak manji; iznosio je 4,8 posto. Najveći doprinos tome, prema podacima HNB-a, daje potrošnja države s rastom od deset posto, predvođena povećanjem plaća u javnom sektoru.
Unatoč izazovnom globalnom okruženju, analitičari ocjenjuju da ekonomski izgledi za Hrvatsku ostaju povoljni. Rast bi i dalje trebale predvoditi potrošnja i investicije, premda nešto slabijim tempom nego u prethodnim kvartalima. Analitičari RBA-a, primjerice, ove godine očekuju rast BDP-a od 2,9 posto.
Bojkoti trgovina tijekom prvih mjeseci ove godine, upozoravaju pojedini ekonomisti, mogli bi malo prikočiti potrošnju i dati nešto manji doprinos rastu BDP-a u prvom kvartalu. Ipak, snažno tržište rada te rast plaća i zaposlenosti upućuju da će potrošački optimizam potrajati još neko vrijeme. Uz to, veliki značaj za rast ekonomije i ove će godine imati investicije, osobito one podržane europskim fondovima.
S druge strane, oporavak vanjskih tržišta, posebno vodećih zemalja eurozone, ostaje vrlo neizvjestan, pa izgledi, barem za ovu godinu, nisu optimistični ni za hrvatske izvoznike. Prosječan rast eurozone u četvrtom kvartalu iznosio je tek 0,1 posto, nakon 0,4 posto u prethodna tri mjeseca. U odnosu na 2023. BDP eurozone povećan je skromnih 0,7 posto.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....