Ilustracija
 Profimedia, Alamy
Podaci Eurostata

Hrvati su kući poslali 1,74 milijardi eura, čak 74 posto više nego lani

Iznos doznaka ukazuje na to da se iseljenici još nisu počeli pripremati za trajan ostanak izvan RH, analizira Lovrinčević
Piše: Adriano MilovanObjavljeno: 13. studeni 2019. 12:19

Hrvatski iseljenici prošle su godine svojim obiteljima, rodbini i prijateljima u Hrvatskoj poslali čak 1,74 milijarde eura ili oko 13 milijardi kuna, pokazuju novi podaci eurostatističara.

Riječ je o golemu rastu doznaka iz inozemstva u odnosu na 2017. godinu kada su transferi novca dijaspore u Hrvatsku, prema podacima Eurostata, iznosili nešto više od milijardu eura, odnosno 1,004 milijarde eura. Velik skok pritom bilježe kako uplate hrvatskih građana koji žive u drugim članicama EU, a koje su porasle s 566 milijuna eura u 2017. godini na 921 milijun eura u prošloj godini, tako i hrvatskih građana u trećim zemljama, čije su uplate subjektima u Hrvatskoj skočile s 505 milijuna eura u 2017. godini na 822 milijuna eura u 2018., otkrivaju podaci eurostatistike.

Hrvatska se time po visini doznaka svog iseljeništva svrstala blizu vrha ljestvice EU. Naime, veće uplate dijaspore od nas lani su u EU imali Portugal, Rumunjska, Poljska, Velika Britanija i Italija. U pravilu, riječ je o zemljama s velikim iseljeništvom, koje svojim uplatama članovima obitelji, rodbini i prijateljima u matičnoj zemlji znatno popravlja kućne proračune.

Novi podaci Eurostata, ističu ekonomisti, pokazuju još nekoliko trendova, koji bi za Hrvatsku mogli biti značajni u budućnosti. Prije svega, potvrđuju da se Hrvati nastavljaju iseljavati u zemlje u kojima su plaće i standard znatno viši nego u Hrvatskoj. U EU se to, kako je pokazala državna statistika, prije svega odnosi na Njemačku, Austriju i Irsku, koje kao destinacije za život i rad bira najveći dio hrvatskih iseljenika. Izvan EU to su SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland. U budućnosti, ističe Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta, može se očekivati rast doznaka iz inozemstva pa bi one već u ovoj godini mogle doseći dvije milijarde eura.

- Dobro je što se, unatoč povećanom iseljavanju iz Hrvatske, velik dio novca iseljenika vraća u Hrvatsku. To zapravo pokazuje da oni tamo još nisu počeli s pripremama za trajni ostanak, poput uzimanja kredita, jer dio novca koji zarade usmjeravaju svojim obiteljima ovdje, što upućuje na zaključak da bi se mnogi od njih mogli i vratiti - ocjenjuje Lovrinčević.

Ipak, dodaje, hrvatsko stanovništvo postaje sve ovisnije o doznakama iz inozemstva, što predstavlja izazov i za ekonomsku politiku. Udio doznaka iz inozemstva u hrvatskom BDP-u već bi se ove godine mogao kretati oko brojke od pet posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), što je jako puno.

Istodobno, kako pokazuju podaci Eurostata, raste i odljev novca iz Hrvatske. Naime, lani su osobne uplate iz Hrvatske iznosile 417 milijuna eura, dok su godinu prije iznosile 232 milijuna eura. Riječ je, objašnjava Lovrinčević, uglavnom o odljevu novca radne snage koju Hrvatska uvozi iz drugih zemalja, uglavnom iz država Zapadnog Balkana. Ipak, kako su plaće u Hrvatskoj znatno manje od onih na Zapadu, tako su i doznake doseljenika iz drugih zemalja u Hrvatskoj prilično skromnije.

Kada se podvuče crta, eurostatistika pokazuje da je neto iznos doznaka u Hrvatskoj lani iznosio nešto više od 1,3 milijarde eura. Veći iznos od Hrvatske u EU klubu imale su, kako pokazuju podaci Eurostata, jedino Portugal, Rumunjska i Poljska, članice s tradicionalno velikom emigracijom, ali i većim brojem stanovnika od Hrvatske.

Linker
13. ožujak 2021 05:55