Građani ne vjeruju političarima i slabije izlaze na birališta jer imaju ograničen pristup informacijama o državnom proračunu, zaključak je konferencije “Ekonomika javnog sektora”, posvećene fiskalnoj transparentnosti, sudjelovanju građana u fiskalnim procesima i većoj odgovornosti vlasti.
U Hrvatskoj, primjerice, Indeks otvorenosti državnog proračuna iz 2017. iznosi samo 57 od mogućih 100 bodova, što znači da dobivamo ograničene informacije o državnom proračunu. Uz to, Institut za javne financije svake godine mjeri koliko su dostupne informacije o proračunima hrvatskih općina, gradova i županija, a prosječna proračunska transparentnost, odnosno pristup podacima o lokalnim proračunima u prošloj je godini od mogućih 5 iznosila 3,52. Ta je brojka, koja se može činiti malom, zapravo velik pomak u odnosu na 2014., kada je prosjek bio 1,75.
Naime, nakon financijske krize vlasti su ipak prepoznale važnost fiskalne otvorenosti te su počele uvoditi mjere kojom bi ju povećale jer, prema mišljenju svjetski poznatog ekonomista Jamesa Alta, inače profesora s renomiranog Sveučilišta Harvard, “upravo je potpuni pristup informacijama, odnosno fiskalna transparentnost, ključan u smanjenju korupcije vlasti”.
- Učestale promjene, krize, nestabilnosti i skandali uzrokovali su pad povjerenja građana u političare. Građani su stoga prestali glasati jer misle da ionako ništa ne mogu promijeniti jer su “svi političari isti” - smatra profesor Alt, koji rješenje tog problema pronalazi u fiskalnoj otvorenosti.
S njime se slažu i brojne međunarodne organizacije poput MMF-a, OECD-a i Svjetske banke, čiji su predstavnici također nazočili konferenciji koju je u Zagrebu organizirao Institut za javne financije u suradnji sa Zakladom Friedrich Ebert i International Budget Partnership iz Washingtona.