Podaci Eurobarometra

Hrvati i dalje velika podrška Ukrajini, demokracijom nismo zadovoljni, a o GMO-u ne razmišljamo previše

Gotovo osam od deset ispitanika misli da bi zemlje Europske unije trebale više surađivati oko obrambenih pitanja

Ilustracija

 Ante Cizmic/Cropix

Hrvati izražavaju veću podršku Ukrajini od prosječnog Europljanina, manje su zadovoljni funkcioniranjem demokracije u svojoj zemlji, ali je više onih koji misle da svoje političko mišljenje mogu reći bez straha od negativnih posljedica nego onih koji će ga zbog straha radije prešutjeti. GMO proizvodi nas, baš kao i ostatak Europe, ne brinu previše, ali svjesnost o tom pitanju raste. Baš kao i broj mladih koji odrađuju stručnu praksu, velik dio njih i izvan Hrvatske. Pokazali su to najnoviji podaci Eurobarometra iz veljače.

Projekt Eurobarometar pokrenut je 1974. godine u okviru Europske komisije i prvo je zamišljen kao sredstvo da se Europljani "otkriju sami sebi", ali je do danas postao službeni anketni instrument kojim Europski parlament, Europska komisija i druge institucije i agencije EU redovito prate stanje javnog mnijenja o važnim europskim pitanjima.

Podaci iz posljednjeg istraživanja pokazuju da se gotovo osam od deset ispitanika (79 posto) slaže da bi zemlje Europske unije trebale više surađivati oko obrambenih pitanja, a gotovo isto toliko (77 posto) slaže da bi kupnja vojne opreme od strane država članica trebala biti bolje koordinirana. Gotovo dvije trećine dodaju kako bi se u Europskoj uniji trebalo potrošiti više novca na obranu.

Jasno zauzeli stranu

Kada je riječ o stavu o Ukrajini, 91 posto Hrvata smatra da treba nastaviti slati humanitarnu pomoć (prosjek EU je 89 posto), 88 posto prihvaća ukrajinske izbjeglice (EU: 84 posto), za sankcije Rusiji zalaže se 80 posto Hrvata (EU: 72 posto), a za financijsku podršku Ukrajini 82 posto (EU: 72 posto). Općenito, većina ispitanika u državama članicama slaže se s pružanjem financijske podrške Ukrajini, a najveća podrška zabilježena je među ispitanicima u Švedskoj (96 posto), Finskoj (93 posto) i Danskoj (91 posto). Ipak, na razini EU primijetili su da se postoci za svaki od tih kriterija s vremenom smanjuje pa je u odnosu na ožujak 2022. udio onih koji se slažu s podrškom manji za nekoliko postotnih bodova.

Demokracija bi, smatraju Europljani, mogla biti bolja. Gotovo pola (47 posto) europskih ispitanika izjavilo je da je zadovoljno načinom funkcioniranja demokracije u svojoj zemlji, dok se u Hrvatskoj s time slaže manje od trećine (29 posto). Zabrinutost za demokraciju je najveća u Mađarskoj, Grčkoj i Poljskoj.

Čak 61 posto Hrvata misli da može pristupiti točnim informacijama iz medija, a 37 posto njih misli da je u posljednjih tjedan dana bilo često izloženo dezinformacijama. Internetske društvene mreže (odabrane u prosjeku 64 posto diljem EU) istaknule su se kao medij na kojem ispitanici očekuju naići na dezinformacije ili lažne vijesti. Više od trećine građana EU (36 posto) smatra da je vjerojatno da će se susresti s dezinformacijama ili lažnim vijestima na televiziji, a otprilike petina isto kaže za novine i časopise. U svim zemljama se najčešće za informiranje koristi televizija, a slijede društvene mreže. Mlađi ispitanici skloniji su društvenim mrežama, dok stariji radije koriste tradicionalne medije.

Cijena i dalje ključna

Iako je svijest o novim genomskim tehnikama još uvijek niska i Europljani nisu previše zabrinuti zbog njih, trend pokazuje da ovo pitanje postaje važnije. U istraživanju koje je provedeno u ožujku i travnju 2022. Europljani su upitani o prehrambenim temama o kojima su čuli, a samo je 29 posto spomenulo "Korištenje novih biotehnologija u proizvodnji hrane, npr. genomsko uređivanje", što ovu temu čini predzadnjom od 15 ponuđenih kategorija. Ipak, riječ je o rastu za osam postotnih bodova u odnosu na tri godine ranije. Tri od četiri Hrvata zainteresirana su za pitanje sigurnosti hrane, no kao presudni faktor pri izboru namirnica i dalje se najviše ističe cijena. Kada su morali istaknuti što ih najviše brine vezano za hranu koju kupuju, hrvatski ispitanici najčešće su odgovorili da su to kvaliteta i rok trajanja. Hrvatska se po pitanju svjesnosti i uopće promišljanja o raznim pitanjima vezanima za sigurnost hrane našla pri dnu ljestvice zemalja EU. Dok je EU prosjek 21 posto, u Hrvatskoj on iznosi 13 posto, a od nas su gore samo Italija, Malta i Rumunjska.

Važna mogućnost koju donosi članstvo u Europskoj uniji je mogućnost da mladi sudjeluju u studentskim razmjenama i praksama izvan svoje zemlje. Čak 78 posto mladih ljudi koji su anketirani diljem EU odgovara da su obavili barem jednu pripravničku praksu, a 55 posto njih odgovorilo je da su bili plaćeni ili im je ponuđena financijska kompenzacija za njihovu posljednju pripravničku praksu. Mladi u Hrvatskoj nešto manje odlaze na stažiranje izvan svoje zemlje od svojih europskih vršnjaka (14 posto u odnosu na prosjek EU od 21 posto), ali je 58 posto njih odradilo barem jednu stručnu praksu - u Hrvatskoj ili izvan nje.

Solidarnost: Iznadprosječno smo za nastavak pomoći Ukrajini

Čak 91 posto Hrvata smatra da Ukrajini treba nastaviti slati humanitarnu pomoć (prosjek EU je 89 posto), 88 posto prihvaća ukrajinske izbjeglice (EU: 84 posto), za sankcije Rusiji zalaže se 80 posto Hrvata (EU: 72 posto), a za financijsku podršku Ukrajini 82 posto (EU: 72 posto). Općenito, većina ispitanika u državama članicama slaže se s pružanjem financijske podrške Ukrajini, a najveća podrška zabilježena je među ispitanicima u Švedskoj, Finskoj i Danskoj. Ipak, na razini EU primijetili su da se postoci za svaki od tih kriterija s vremenom smanjuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. ožujak 2024 10:10