Program subvencioniranja stambenih kredita putem APN-a uveden 2017. godine smatra se jednim od glavnih razloga ubrzanog rasta cijena nekretnina u Hrvatskoj. Je li najnovije upozorenje Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB) da bi rast cijena nekretnina mogao predstavljati opasnost za financijski sustav doveo u pitanje i budućnost programa APN-a?
Posljednje izmjene zakona krajem 2020. godine omogućile su produljenje mjere "stambenog zbrinjavanja" do kraja 2023. godine. Da bi se ona nastavila nakon toga, kaže Darko Horvat, ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, treba izmijeniti postojeći zakonski okvir.
- Mogućnost produljenja ovisit će o zainteresiranosti građana, odnosno potencijalnih novih korisnika za tu mjeru, kao i o drugim pokazateljima vezanim uz tržište nekretnina - kaže ministar.
Kako 2024. godine slijede parlamentarni izbori, očekuje se da će o budućnosti subvencioniranih kredita odlučivati nova Vlada. Poput svog prethodnika Predraga Štromara, tu mjeru i Horvat gleda politički, demografski, pa i populistički. Ističe da se cijene nekretnina formiraju na slobodnom tržištu te da je trend rasta povezan s različitim faktorima "od kojih državne subvencije ne predstavljaju primarni uzrok povećanja cijena".
U najavi posljednjeg natječaja navodi da su mladi mjeru prepoznali "kao iznimno važnu". Od početka provedbe odobrena su 22.169 zahtjeva, a u obiteljima koje koriste subvencije rođeno je više od 4600 djece pa se mjera smatra važnom i "u segmentu poticanja demografske obnove". Za subvencije je iz proračuna dosad isplaćeno 456,7 milijuna kuna.
Oko polovice stambenih transakcija u Hrvatskoj, navodi ESRB, financira se putem kredita, a njihov rast je ubrzan od druge polovice 2019. Tu dinamiku, objašnjava, do neke mjere potaknuo je državni sustav stambenih subvencija, s povećanjem udjela tih kredita od 18 posto u 2019. do 35 posto u 2020. Mnoge nove kredite subvencionira država. Poput Hrvatske, upozorenje ESRB-a dobili su Bugarska, Mađarska, Lihtenštajn i Slovačka. Od njih se očekuje da na vrijeme poduzmu mjere koje će spriječiti pregrijavanje tržišta nekretnina. U izvješću iz 2019. Hrvatska nije bila u grupi rizičnih zemalja, s prosječnim rastom realnih cijena nekretnina od 3,5 posto u tri godine bila je svrstana među zemlje nižeg rizika.