Summit Horizon Europe, konferencija na kojoj se raspravljalo o najambicioznijem te ujedno i najvećim transnacionalnim okvirnim programom za istraživanje i inovacije u svijetu, a čiji proračun iznosi 95,5 milijardi eura, prva je takve vrste na ovim prostorima.
Drugi dan konferencije, u organizaciji tvrtke STEMwise i IMPULS savjetovanja, bio je usmjeren na praktičnu stranu priče: savjete ljudi iza kojih stoje milijuni eura vrijedni projekti, te takozvani matchmaking, zamišljen da poveže partnere, odnosno tvrtke i inovatore. Kao i prvog dana, u dvoranu zagrebačkog hotela Esplanade stiglo je 200-tinjak uzvanika.
Rafael Popper, guru za fondove EU i jedan od ljudi s najvećim iskustvom u Europi kada je riječ o programima ovakve naravi, okupljenima je predstavio na kojim načelima zapravo funkcionira program Horizon Europe.
Program se sastoji od tri glavna stupa. Prvi stup je namijenjen uglavnom za velike i kompleksne znanstvene projekte. Drugi stup za razvoj inovativnih rješenja u malim, srednjim i novoosnovanim poduzećima, s ciljem rješavanje globalnih izazova. Treći stup je sazdan na razvoju, prijenosu i primjeni svih oblika inovacija, poglavito u malim i srednjim poduzećima.
- Većina okupljenih na ovoj konferenciji fokusirana je na drugi i treći stup programa Horizon Europe - dodala je Anita Tregner Mlinarić, direktorica tvrtke STEMwise.
Greške kod pisanja
- Dobiti sredstva putem programa Horizon Europe nije lak zadatak. Prije svega, potrebno je razumjeti što taj program uistinu jest. Primjerice, partner u konzorciju dužan je investirati financijska sredstva u iznosu od 30 posto od ukupne vrijednosti projekta. Tako se događa da projekt bude odobren, a da partneri nisu ni svjesni koliko svog novca trebaju uložiti u projekt. U takvim situacijama oni najčešće odustaju - upozorio je Popper, direktor konzultantske tvrtke Green Iceberg.
Kada je riječ o natječajima, Popper naglašava da postoje neki kriteriji koji moraju biti zadovoljeni.
- Prije svega cilj programa treba biti jasan, a rješenje relevantno za društvo. Jednako tako cijeni se ambicioznost. Najbolje je kada projekt nudi nešto novo; tehnologiju ili pristup problemu kakvi ranije nisu bili prokušani - dodao je.
Popper je istaknuo i deset najvećih grešaka koje se čine tijekom pisanja natječaja.
- Najčešće se događa da se previde neke osnovna pravila. Ljudi jednostavno detaljno ne pročitaju smjernice. S pisanjem se često brza, što je jednako tako velika greška. Rekli smo da je dobro da projekt bude ambiciozan, no konačni cilj mora biti u granicama izvedivosti. On ne smije biti pisan ni previše komplicirano. Jednostavno rečeno, najbolji projekti pisani su tako da ih i vaša baka može razumjeti - elaborirao je Popper.
Dodao je i kako tim koji je prijavljen na program mora biti sastavljen od ljudi s iskustvom, ali i da unutar ekipe mora postojati balans. Dakle, visoko se vrednuje i raznovrsnost unutar tima.
Utjecaj na društvo
Horizon Europe je prije svega program koji nagrađuje projekte koji imaju snažan efekt na društvo, naglasila je Anita Tregner Mlinarić.
- Projekti koji se prijavljuju moraju biti koncipirani tako da promoviraju vrijednosti EU. Oni istovremeno moraju sadržavati postulate zelene politike i biti ekonomski isplativi. Zajednica u kojoj su takve ideje implementirane mora od toga imati koristi. Visoko se vrednuju projekti koji su tehnološki progresivni (kvantna tehnologija i cyber sigurnost). Naposljetku, projekti moraju implementirati ideje Pariškog sporazuma, odnosno biti važan korak ka tome da Europa do 2050. postane klimatski neutralna - poručila je Anita Tregner Mlinarić, direktorica tvrtke STEMwise.
Jedan primjer takvog inovativnog plana gostima konferencije prezentirao je Santiago Cuesta López.
Skandij, lantan, praseodimij i neodimij neki su od takozvanih elemenata rijetkih zemalja, krucijalnih za nove tehnologije. Tih sirovina nikada nije bilo u izobilju, a kao rezultat krize koju je pokrenula pandemija njihova nabava postala je još kompliciranija.
Premda su mnogi od njih prisutni u europskom tlu, uglavnom se uvoze. Rješenje koje je predložio Cuesta López, generalni direktor Zaklade ICAMCyL, jest da Europa iskorištava ("održivo") rijetke rude i kritične materijale unutar svojih granica kako bi smanjila ovisnost o uvozu.
- Svaki projekt iskorištavanja rijetkih zemalja i kritičnih sirovina mora poštovati okoliš. Jednako tako, Europa ne može i dalje ovisiti o eksploataciji u državama gdje se ne poštuju ekološki standardi i prava radnika - zaključio je.
Na kraju konferencije sudionici su podijeljeni u deset grupa, ovisno o zanimanju, vještinama i interesu, kako bi izmijenili iskustva i dogovorili potencijalnu suradnju.