STRUKA O DVA RESORA

Hoće li novi ustroj još usporiti pripreme investicija u energetici?

Trenutno je Hrvatska treća najgora zemlja po kompliciranosti izdavanja dozvola za OIE projekte u EU

Ilustracija

 Ranko Suvar/Cropix

Nije važno tko je u kojem ministarstvu već kakva je međusobna suradnja resora i jesu li ekipirani za rješavanje problema, sukus je reakcija dionika na energetskom tržištu koje smo kontaktirali povodom odluke HDZ-a i Domovinskog pokreta da se donedavno Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja podijeli na dva resora.

Iako energetika ostaje u Ministarstvu gospodarstva koje vodi Ante Šušnjar, u novoustrojeno Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije ‘prelazi‘, među ostalim, dio procedure ishođenja dozvola za energetske projekte kao što su procjene utjecaja na okoliš. Nije bez značaja ni činjenica da će dva resora voditi različiti partneri u vlasti, pa će Ministarstvo gospodarstvo kontrolirati DP, a novoustrojeno ministarstvo HDZ. Ako je Hrvatska ionako najsporija članica EU u brzini pripreme investicija u energetici, posebno kad su u pitanju obnovljivi izvori energije, hoće li novi ustroj Vlade dodatno usporiti te procese?

Zelena tranzicija

Dragutin Domitrović, jedan od prvih domaćih poduzetnika u investicijama u geotermalnu energiju, podsjeća da su energetika i zaštita okoliša već bili razdvojeni u dva ministarstva.

- Postoji, po meni, kriva postavka da su energetika i zaštita okoliša međusobno suprotstavljeni, pa je nužno da ih se razdvoji u Vladinim resorima. Proteklih osam godina, u kojima smo imali jedno ministarstvo pokazalo je da to nije tako. Pokazalo se, primjerice, da postojanje uprava za energetiku i zaštitu okoliša pod jednim krovom omogućava usuglašavanje i bolje provođenje ciljeva koje si je država zadala, a među tim ciljevima jedan od važnijih, ako ne i najvažniji, je povećanje proizvodnje energije i osiguravanje samodostatnosti. To su, koliko sam pratio sastavljanje nove vlasti, ciljevi i nove Vlade. Ako je to tako, onda energetika, ne podcjenjujući nijednu drugu sastavnicu gospodarstva ili društvenog života, mora imati i izdvojeni, prioritetni status u usklađivanju državnih politika. Je li ovakav model rada Vlada u skladu s odrednicom da je energetika iznimno važna, pokazat će vrijeme. Ne bih ulazio u procjene što će se dogoditi - kaže Domitrović za Svijet energije.

Na pitanje je li za razvoj geotermalnih izvora i proizvodnju energiju iz tih izvora razdvajanje ministarstava dobar scenarij, Domitrović kaže kako sve ovisi o ljudima koji će voditi procese.

- Da bi imali dobre kadrove, morate ih platiti. Zauzimam se za to da se ljudi u državnoj administraciji koji rade na zahtjevima, dokumentaciji i rješenjima za investicije u energetici imaju bolje, pa rekao bih i značajno bolje plaće nego što je sada slučaj. Zato što se radi, opet ne podcjenjujući druga područja ekonomije ili života, o složenim i vrlo zahtjevnim poslovima koji, među ostalim, imaju snažan utjecaj na život ljudi i okoliš. Pa ako se već prišlo osnivanju novog Ministarstva, moj prijedlog je da se tamo zaposli i dovoljan broj ljudi, i dovoljno kvalitetan, da bi se mogli nositi s poslovima koji će im biti dodijeljeni - poručio je Domitrović.

U Gospodarsko-interesnom udruženju Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OiEH), u ocjeni novog ustroja Vladinih resora zaduženih za energetiku i okoliš, polaze od imena i opisa djelokruga novog ministarstva.

- Pozdravljamo odluku da se novi resor nazove Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije čime se prepoznaje važnost zelene tranzicije kao ključne strateške odrednice koja će, vjerujemo, transformirati i ubrzati razvoj obnovljivih izvora energije (OIE) u Hrvatskoj. U opisu djelokruga i poslova novog ministarstva ipak nismo prepoznali na koji bi se način zelena tranzicija provodila, ali vjerujemo kako će se u budućoj Uredbi o unutarnjem ustrojstvu ovog ministarstva detaljno razraditi ti aspekti - poručili su iz OiEH.

Rok od četiri mjeseca

Na pitanje što očekuju od novoustrojenog ministarstva imajući u vidu da se svi slažu kako ulaganja u ‘obnovljivce‘ i procedure priprema investicija treba ubrzati, u OiEH-u skreću pozornost na dopunjenu Direktivu za obnovljive izvore energije koja je stupila na snagu 20. listopada 2023. Zbog potrebe ubrzavanja prelaska na čistu energiju, kako su nam skrenuli pozornost iz Udruženja, dok se ne postigne klimatska neutralnost, države članice osiguravaju da postrojenja za obnovljivu energiju i njihova povezana infrastruktura postaju od prevladavajućeg javnog interesa i da služe javnom zdravlju i sigurnosti.

- Vrijeme prijenosa direktive u nacionalni zakonodavni okvir je 18 mjeseci, ali neki dijelovi vezani za izdavanje dozvola za postrojenja za proizvodnju obnovljive energije stupaju na snagu već u srpnju ove godine. Očekujemo da će se postupci procjene utjecaja na okoliš (PUO) i ocjene o procjeni utjecaja na okoliš (OPUO) značajno ubrzati. Trenutno je Hrvatska treća najgora zemlja po kompliciranosti izdavanja dozvola za OIE projekte u EU što predstavlja značajnu prepreku za brži razvoj ovog sektora - ističu u OiEH. Navode primjer postupaka procjene utjecaja na okoliš za koje je propisan rok od četiri mjeseca, uz opciju da se može produljiti za još dva mjeseca. U praksi, kažu u OiEH, spomenuti se postupci provode dvije godine, a nerijetko i dulje.

- Postupci OPUO trebali bi se provesti u roku od dva mjeseca, a zapravo traju u prosjeku od 10 do 12 mjeseci, nerijetko i dulje od toga. Vjerujemo se da će se konačno promijeniti zastarjeli propis iz 2017. koji određuje zahvate za koje se provode PUO i OPUO postupci te da će se na taj način ubrzati i pojednostavniti administrativne procedure - kažu naši sugovornici iz udruženja obnovljivaca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. srpanj 2024 01:16