Bozidar Vukicevic/Cropix
rasprava

Hoće li Jadrolinija kupiti rabljene brodove ili nove izrađene u RH?

Obnova flote putem fondova EU u budućoj je financijskoj perspektivi moguća, pojašnjavaju u Ministarstvu prometa
Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 06. travanj 2021. 09:25

Nedavno je Jadrolinijinoj floti, kao 54. brod, priključen trajekt Lošinj, kupljen u Rusiji i preuređen u Kraljevici, kapaciteta 600 putnika i 140 vozila. To je u brodarskim i brodograđevnim krugovima potaknulo živu raspravu, koja se preselila i na društvene mreže, o tome je li najbolje rješenje obnavljati flotu rabljenim brodovima ili graditi nove u skladu sa svim regulatornim zahtjevima, a pogotovo onima vezanim uz korištenje pogonskih goriva.

Dodatnu polemiku izazvala je i informacija da će se legendarni trajekt Lastovo zamijeniti također rabljenim brodom. Kao logično rješenje, svi upućeni u situaciju vide da se flota obnovi novcem iz fondova EU. a dodatna pogodnost, po njima, bila bi gradnja u domaćim brodogradilištima.

Infrastruktura

Argumenti koji se koriste za osporavanje kupnje polovnih brodova su da se njome usporava postavljeni cilj o plovidbi ekološki prihvatljivi brodova, što može rezultirati smanjuje konkurentnost brodara te gubitkom nekih linija, i onemogućava izlazak na šire međunarodno tržište te, naravno, da se time oduzima domaćim brodogradilištima posao gradnje novih brodova.

Kao ogledan primjer korištenja sredstava EU za financiranje gradnje plovila navodi se gradnja ophodnih brodova za potrebe MUP-a te brodova na električni pogon za potrebe Nacionalnih parkova. Svi ti brodovi usklađeni su s budućim ekološkim standardima i financiraju se sredstvima EU.

Ipak, nije sve tako jednostavno. Prelazak plovila na ekološki prihvatljivija goriva velika je tema u svjetskom brodarstvu, a kod nas je prelazak na plovila s alternativnim pogonskim sklopovima odnosno s najnovijim ekološkim rješenjima, između ostalog nemoguć u ovom trenutku jer nedostaje infrastruktura.

Naime, niti jedna lučka uprava još nije izgradila infrastrukturu, a tu se misli na LNG punionice ili instalacije za brodove na električni pogon, kako bi se brodovi na električni pogon mogli puniti u lukama.

- Mogućnost obnove flote u javnom linijskom pomorskom prometu putem fondova EU planira se za budući Operativni program Konkurentnost i kohezija 2021. - 2027. Također, mogućnost postoji i kroz Mehanizam za oporavak i otpornost. Obnova flote u javnom linijskom pomorskom prometu putem fondova EU u budućoj financijskoj perspektivi moguća je u slučaju nabave ili gradnje brodova na alternativni pogon uz poštovanje pravila državnih potpora i tržišnog natjecanja. Pritom nabava, odnosno gradnja mora biti u skladu sa Zakonom o javnoj nabavi - pojasnili su iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Strateški cilj

Srednjoročnim planom poslovanja za razdoblje 2021. - 2023. i Planom poslovanja usvojenim od Nadzornog odbora predviđena je obnova flote kao strateški cilj Jadrolinije. Obnova flote nužna je kako bi Jadrolinija zadržala poziciju lidera na Jadranu.

- Svi brodovi Jadrolinije osvojili su koncesijske natječaje na liberaliziranom tržištu EU i time dokazali da zadovoljavaju tražene uvjete na linijama kao što su kapacitet, brzina i maritimne sposobnosti. Osim novogradnji, obnova podrazumijeva i investicije na tržištu rabljenih brodova. Uzevši u obzir starost postojeće flote Jadrolinije, svaka realizacija investicije promatra se kroz prizmu uloge Jadrolinije na tržištu javne usluge pomorskog linijskog prijevoza, ugovornih obveza, ali i kroz trenutne ekonomske pokazatelje poslovanja. Kod gradnje brodova, bitno je spomenuti da proces razvoja, projektiranja i gradnje traje minimalno tri godine - pojašnjava trenutačnu situaciju David Sopta, predsjednik Uprave Jadrolinije.

Što se tiče tržišta rabljenih brodova, Sopta dodaje da Jadrolinija uvijek traži brodove novijih godišta i usklađenost sa svim međunarodnim standardima, ali i potrebama pojedine linije.

Traži se način

- Prednost nabave rabljenih plovila prije svega je ekonomska isplativost, ali i brzina realizacije projekata i uvođenja nabavljenih brodova u flotu. Rabljeni brodovi provjerenih su maritimnih sposobnosti i njihova nabava osigurava operativnu stabilnost poslovanja. Riječ je o složenom zadatku, jer se prilikom kupnje rabljenog broda moraju uzeti u obzir brojni faktori, poput prilagođenosti zahtjevima koncesijskih ugovora za pojedine linije, ali i specifičnosti luka na Jadranu, pri čemu se pogotovo misli na duljinu i gaz - kaže David Sopta.

Napominje da, ako se potencijalni rabljeni brod uklapa u definirane strateške ciljeve Jadrolinije te ako je ekonomski isplativ, a svojim kapacitetom i brzinom plovidbe može zadovoljiti sve tehničke, ekonomske i ostale regulatorne zahtjeve, ali i osigurati povećanje kvalitete usluge i pomlađivanje flote, Jadrolinija se odlučuje na realizaciju investicije.

Dodaje da u Jadroliniji razmatraju i apliciraju na pojedine projekte EU kako bi pronašli financijska sredstva za daljnji razvoj zelene flote. Međutim, napominje da su zelene tehnologije, odnosno pogon na alternativna goriva uvjetovani neizgrađenom infrastrukturom u lukama na Jadranu za brodove na struju, vodik…

- Posljednje dvije godine Jadrolinija u suradnji s resornim Ministarstvom traži kako se uklopiti u projekte gradnje brodova koje EU podržava, a to su isključivo brodovi pogonjeni alternativnim gorivima. Briga za okoliš više nije mogućnost, nego imperativ. Jadrolinija tu potrebu prepoznaje te ulaže u tehnologije. Tako Jadrolinija za svoje brodove koristi najčišće gorivo, eurodizel s manje od 0,01 posto sumpora, čime zadovoljava najstrože ekološke standarde svjetskog brodarstva. Također, novi brodski motori moraju zadovoljavati standard TIR2, koji definira dozvoljenu emisiju ugljičnog dioksida u atmosferu. Dodatno, uvedeno je sustavno praćenje emisija ugljičnog dioksida s brodova većih od 5000 GT. Jadrolinija je u posljednje četiri godine brodove opremila uređajem za pročišćavanje otpadnih voda biološkog tipa, čime su zadovoljeni najstroži zahtjevi EU - ističe predsjednik Uprave Jadrolinije.

Što kažu domaća brodogradilišta

Predsjednik Uprave Brodosplita, Tomislav Debeljak, smatra da je Jadrolinija jedan od najvećih linijskih brodara u EU, s velikom tradicijom, iskustvom i najvećim kadrom izvrsnih pomoraca te je uvjeren da imaju snage ne samo zadržati sve linije koje održavaju na Jadranu i konkurirati na linijama u ostalim zemljama, nego da će u budućnosti svojim linijama snažno iskoračiti izvan hrvatskih teritorijalnih voda prema Mediteranu sve do Bliskog istoka.

- Za taj iskorak prema međunarodnim, ali i očuvanje domaćih linija Jadroliniji trebaju novi, ekološki prihvatljivi i moderni trajekti i RoPax brodovi koje je najbolje graditi u domaćim brodogradilištima, koja sva imaju izvrsne reference. Rast i razvoj Jadrolinije financiran sredstava iz različitih fondova EU te gradnjom novih ekološki prihvatljivih brodova, onih velikih u 3. maju, Brodosplitu i Brodotrogiru te manjih u Tehnomontu, Kraljevici, NCP-u, Radežu i ostalim brodogradilištima, jest win-win-win situacija. Za Jadroliniju i za sva brodogradilišta, ali i za državni proračun - pojašnjava Debeljak.

Kada govori o prednosti gradnje u domaćim brodogradilištima, na primjeru financiranja gradnje obalnih ophodnih brodova za hrvatsku mornaricu Debeljak dokazuje kako se od ukupne cijene s PDV-om u vrlo kratkom vremenu u državni proračun vrati najmanje 45 posto.

- Ako Jadrolinija iz fondova EU povuče, na primjer, 80 posto vrijednosti ukupne investicije za gradnju modernog ekološki prihvatljivog trajekta, iz proračuna se doda 20 posto, a nakon toga se u državni proračun vrati u kratkom roku 45 posto. Računica je jasna, zato sam uvjeren da je nabava polovnih trajekata bilo neko nužno kratkoročno rješavanje nedostataka potrebnog broda te da će Jadrolinija uskoro krenuti smjerom koji sam opisao. Uostalom, mi smo čelništvu Jadrolinije nekoliko puta predstavili naše mogućnosti, a oni nama svoje potrebe - priča Debeljak.

Iz brodogradilišta 3. maj nisu htjeli komentirati poslovnu politiku Jadrolinije, pa tako ni poslovne odluke o ugovaranju gradnje novih brodova ili nabave polovnih brodova. "Brodogradilište 3. maj u više je navrata u razgovoru s Jadrolinijom prezentiralo svoje mogućnosti i izrazilo spremnost za sudjelovanje u realizaciji gradnje novih brodova. Realizacija programa ovisi o potrebama Jadrolinije za novim brodovima, o dostupnim projektima - brodova s alternativnim pogonskim sklopovima/najnovijim ekološkim rješenjima, osiguranju financijskih sredstava iz fondova EU, kao i dostupnim modelima financiranja. Prema našim informacijama, ti se uvjeti još uvijek nisu ispunili, no čim se za to steknu uvjeti, 3. maj je spreman sudjelovati", istaknuo je Siniša Ostojić, direktor komercijale u brodogradilištu 3. maj.

Linker
13. travanj 2021 09:35