OGLASIO SE VUJČIĆ

HNB uvodi ograničenja, pogledajte kolika će vam biti maksimalna dopuštena mjesečna rata za kredite!

Za stambene kredite mjesečna otplata ne smije prijeći 45 posto dohotka, a ograničenje za gotovinske kredite je 40 posto

Piše:

Objavljeno: 22. siječanj 2025. 16:20

Hrvatska narodna banka

Goran Mehkek/cropix/

Ubrzani rast kredita kućanstvima, gotovinskih i stambenih, kao i njihov neizravni poticaj inflaciji, primorali su Hrvatsku narodnu banku (HNB) na mjere kočenja. Glavni cilj novih mjera je smanjiti omjer mjesečnog anuiteta u odnosu na primanja, a time i ukupan iznos kredita koji klijenti mogu dobiti. U slučaju stambenih kredita otplata duga neće smjeti biti veća od 45 posto dohotka, dok se kod ostalih kredita, uključujući gotovinske, taj omjer otplate duga i dohotka (DSTI) ograničava na 40 posto.

Uz to, najdulji rok na koji će banke ubuduće moći odobravati gotovinske kredite iznosi deset godina, a u slučaju stambenih maksimum je 30 godina. Vrijednost nekretnine u zalogu, pak, više ne smije biti veća od 90 posto stambenog kredita. Ako je taj LTV pokazatelj (loan to value) veći, kredit se smatra rizičnijim i u pravilu nosi veću kamatnu stopu. No, banke će i dalje imati pravo na vlastite procjene ograničenja, mimo propisanih pravila, i to do 20 posto stambenih i 10 posto nestambenih kredita u svakom tromjesečju. Iznimke se odnose na potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Utjecaj na inflaciju

Podaci već duže vrijeme upućuju na to da nove kredite banke relativno često odobravaju uz povišeni teret otplate, osobito u slučaju stambenih kredita. Uz to, objašnjavaju u HNB-u, donekle je već vidljivo i pogoršanje naplativosti gotovinskih nenamjenskih kredita, i to za one odobrene prije dvije-tri godine. "Ti su krediti odobreni u vrijeme relativno slaboga kreditnog rasta, a naplativost im se pogoršala u razdoblju vrlo snažnog rasta dohodaka", navodi HNB među svojim objašnjenjima zašto baš sada donosi ove mjere. Moguće je da bi ranije organičavanje rasta gotovinskih kredita ipak pripomoglo i u obuzdavanju inflacije.

Kada je riječ o inflaciji, HNB ocjenjuje da mjere mogu posredno pomoći i pri usporavanju rasta cijena, kroz smanjenje kreditno financirane potrošnje. No, njihov je primarni cilj spriječiti prekomjerno popuštanje uvjeta kreditiranja i zaduživanja potrošača, teškoće s otplatom kredita, gubitke za potrošače i banke, a na kraju i nepovoljni utjecaj na gospodarski rast i financijsku stabilnost.

Što mogu očekivati građani koji u sljedećim mjesecima namjeravaju uzeti kredit, banke još nisu spremne komentirati. Ipak, kao izgledna posljedica HNB-ovih mjera navodi se će dio njih dobivati manje iznose kredita nego što bi to bio slučaj do sada. S druge strane, moguć je dodatni pritisak na spuštanje kamatnih stopa banaka. Jer, što je kamatna stopa niža, dužnik će moći dobiti veći iznos kredita, što je posebno važno u slučaju kupnje stana ili kuće.

Blagi kriteriji

HNB-ova analiza pokazuje da su banke lani odobrile gotovo trećinu stambenih kredita uz omjer anuiteta i primanja iznad 45 posto, dok je u prosjeku taj DSTI omjer povećan s 38 posto u 2022. na 41 posto u 2024. Isto tako, oko 30 posto stambenih kredita odobreno je uz LTV omjer veći od 90 posto. Objašnjavajući zašto je dopustio tolika prekoračenja, HNB ističe da je "u određenim okolnostima opravdano odobriti kredite mimo ograničenja na osnovi detaljne bančine procjene kreditne sposobnosti dužnika", primjerice kada banke procijene da potrošač može preuzeti i uredno podmirivati veći teret otplate duga.

U središnjoj banci iznose i svoja očekivanja od novih mjera: u slučaju gotovinskih kredita, čija je stopa rasta dosegla 16 posto, simulacija upućuje da bi mogli usporiti na 12,5 posto. Stambeni krediti, pak, mogli bi rasti po stopi od 8,5 posto, umjesto ostvarenih 9,2 posto. Isto tako, mjere bi trebale smanjiti udio kredita koji se odobravaju uz relativno blage kriterije.

Oglasio se Vujčić: ‘Ovo je preventivna mjera‘

Guverner HNB-a Boris Vujčić izjavio je da se najavljeno ograničavanje kriterija kreditiranja uvodi preventivno, u kontekstu i vrlo snažnog rasta potrošačkih kredita, a kako jednom u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša.

Hrvatska narodna banka (HNB) je danas izvijestila da radi očuvanja stabilnosti financijskog sustava planira uvesti nove makrobonitetne mjere kojima ograničuje kriterije kreditiranja potrošača, pri čemu je cilj usporiti zaduživanje kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita te tako ublažiti rizike za potrošače i financijsku stabilnost.

Vujčić je u srijedu u HNB-u izjavio novinarima da taj dokument ima namjeru uspostaviti minimalne kriterije za kreditiranje potrošača, kako u pogledu stambenih tako i gotovinskih potrošačkih kredita.

Pritom, iznos novog zaduživanja potrošača ograničuje se tako da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite.

Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto. Dodatno, ročnost stambenih kredita se ograničuje na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Kada je riječ o stambenim kreditima, banke će imati mogućnost da do 20 posto od ukupnog broja kredita odobre na osnovi drugih kriterija, temeljem vlastite procjene, dok se kod gotovinskih kredita to omogućava za do 10 posto ukupnog broja kredita. Pritom, naveli su danas iz HNB-a, iznimke pri odobravanju stambenih kredita u najvećoj mjeri se smiju primjenjivati za potrošače koji kreditom rješavaju svoje stambene potrebe.

Vrlo brzi rast gotovinskih kredita

Ove mjere se upućuju u javnu raspravu, kazao je Vujčić, jer već duže vrijeme svjedočimo vrlo brzom rastu prvenstveno gotovinskih kredita, a koji se u zadnje vrijeme dodatno ubrzao.

Naime, godišnja stopa rasta gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzala je s 3,6 posto krajem 2022. na 15,9 posto krajem 2024. Pritom, mjesečna vrijednost tih odobrenih kredita se trenutno kreće od 300 do 350 milijuna eura, naveo je Vujčić.

Što se tiče stambenih kredita, stopa rasta je relativno stabilna kroz vrijeme, ali, po guvernerovim riječima, omjer servisiranja duga se prema ukupnom dohotku kućanstava postupno povećava, s 38 na 41 posto.

"Zbog toga smatramo da je u ovom trenutku potrebno donijeti ove mjere, kako bi se uspostavili minimalni kriteriji za kreditiranje, kako oni ne bi ‘labavili‘ i kako ne bi došli u situaciju prezaduženosti sektora kućanstava, bilo u segmentu stambenih ili gotovinskih kredita", izjavio je.

Naime, dodao je guverner, ekonomija se uvijek ponaša ciklički i u trenutku pada ciklusa pretjerana zaduženost može dovesti do značajnih problema u servisiranju samoga duga.

"Ovo je preventivna mjera kako u budućnosti, kada ekonomija i rast dohodaka uspore, ne bi došli u situaciju da se mogućnost otplate dugova pogorša. Povijest nas je naučila da je bitno imati ovakve vrste makroprudencijalnih mjera kako bi buduću krizu ili usporavanje ekonomije mogli lakše prebroditi", izjavio je Vujčić.

Podsjetio je i na razdoblje 2009. i 2010. godine, kada je financijska kriza izbjegnuta upravo zbog pravovremenog usporavanja rasta kreditne aktivnosti, koja je u to vrijeme bila znatno viša. Rekao je i da bi ova mjera trebala djelovati i antiinflatorno, budući da će "hladiti" potražnju, odnosno osobnu potrošnju koja snažno raste, pa tako doprinosi i rastu cijena.

Mjere na snagu stupaju 1. travnja

Mjere bi na snagu trebale stupiti 1. travnja, po Vujčićevim riječima sigurno će biti dugotrajnije naravi, no to ne znači da se u budućnosti neće mijenjati, bilo u smjeru dodatnog "zatezanja" ili pak popuštanja. "No, jednom kada se uvedu takve takozvane makroprudencijalne mjere, one su tu da neko vrijeme budu prisutne i da vidimo rezultate koje će polučiti", pojasnio je.

Eventualne promjene će osjetiti samo oni koji će tek uzimati kredit, iako i tu za većinu neće biti promjena, budući da se većina kredita odobrava u okviru ovakvih uvjeta. Manjina kredita, pak, u ovom trenutku je bila odobrena uz "labavije" uvjete, rekao je guverner.

Na pitanje novinara o tome da banke uglavnom u praksi dozvoljavaju da visina mjesečne rate stambenog kredita bude oko trećine plaće, dok se mjerom predviđa limit od 45 posto, Vujčić je pojasnio da treba imati na umu da se u tih 45 posto zbrajaju ukupni dugovi, kao što su i minusi na karticama ili neki drugi gotovinski kredit.

Inače, kako se moglo čuti iz HNB-a, do sada je kreditiranje bilo neizravno ograničeno smjernicama Europskog tijela za bankarstvo, Zakonom o potrošačkom kreditiranju te HNB-ovim odlukama i preporukama, a ovo je prvi put da HNB donosi mjeru kojom se izravno i obvezno ograničavaju gornje granice zaduživanja.

Vezane vijesti