Kako je već postala tradicija da potkraj godine jačaju pritisci na aprecijaciju kune, tako su češće i devizne intervencije središnje banke.
Jučer je od banaka otkupila 457,7 milijuna eura po prosječnom tečaju od 7,397 kuna za euro, što znači da je u dva tjedna imala dvije povijesno rekordne devizne intervencije, u kojima je otkupila gotovo milijardu eura i u sustav ubacila više od 7 milijardi kuna. Analitičare to ne iznenađuje.
- Očekivali smo intervenciju HNB-a. Iako nema pretjerane volatilnosti tečaja, činjenica jest da su ove godine izraženi pritisci u smjeru jačanja kune i da je deviza na tržištu više nego dovoljno - kaže Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Višak deviza, objašnjava, pristiže odasvud pomalo, uključujući produljenje turističke sezone, advent, investicije, jačanje izvozne aktivnosti...
Dodatni pritisak
No, unatoč rekordnim intervencijama, ostaje dvojbeno hoće li HNB u idućim tjednima uspjeti održati tečaj iznad razine od 7,4 kune za euro. Usporedbe radi, u isto vrijeme prošle godine srednji je tečaj iznosio 7,54 kune, a prije četiri godine bio je na razini od 7,66 kuna.
Nakon razdoblja slabljenja kune i prodaje deviza bankama, posljednjih godina, s oporavkom ekonomije i viškom na tekućem računu platne bilance, uslijedio je obrnuti trend. U idućoj godini, smatra Živković Matijević, može se očekivati uglavnom slična situacija, "ali uz dodatni pritisak u smjeru jačanju kune". Procjena je analitičara RBA da će prosječan tečaj ove i iduće godine biti 7,42 kune za euro. Tečaj je znao ići ispod 7,2, pa i iznad 7,7 kuna za euro, ali kao neka "ravnoteža" i prihvatljiva razina uglavnom se uzima 7,5 kuna.
Devizne inervencije HNB-a i tečaj kune prema euru
Iako aprecijacija ide u prilog onima koji su se zadužili uz valutnu klauzulu jer će otplaćivati manje iznose, nastavak jačanja kune sigurno neće usrećiti izvoznike, koji su se proteklih godina naviknuli na malo povoljniji tečaj. Kako će se HNB nositi s nastavkom tih tečajnih pritisaka, osobito imajući u vidu projekt uvođenja eura?
- Sigurno će učiniti sve da održi ovu razinu ili da tečaj ne ide ispod 7,35 kuna za euro. K tome, već su počele pripreme za ulazak u ERM 2 i morat će se odrediti neka granica tečaja. Ne čini mi se da je, primjerice, 7,3 prihvatljiva razina - kaže Živković Matijević. Intervencije HNB-a, čini se, mogle bi postati još češće i izdašnije.
Višak likvidnosti u sustavu ove je godine dosegnuo oko 30 milijardi kuna i dvostruko je veći nego lani. Posljedica toga su niske kamatne stope, pa se država kratkoročno zadužuje gotovo beskamatno. No, činjenica da je inflacija i dalje niska centralnoj banci ostavlja komotnu poziciju i ne prisiljava je na "isušivanje likvidnosti". Ipak, osim tržišnih sila, kao jedan od razloga jačanja kune, pa i većih intervencija središnje banke potkraj godine, navodi se i završni račun HNB-a.
Knjigovodstvene prirode
Budući da imovinu ima u devizama, a obveze uglavnom u kunama, aprecijacija kune ne ide u prilog ni samom HNB-u, nego mu nosi gubitak. Premda je on knjigovodstvene prirode, spomen gubitka svejedno teško nailazi na razumijevanje u pojedinim političkim krugovima. A kako i tržišni akteri znaju da će središnja banka nastojati završiti godinu sa što povoljnijim tečajem, moguće je da i oni imaju neku svoju računicu. Kada nestanu ti dodatni motivi, već u siječnju, tečaj bi se, očekuju pojedini analitičari, ipak mogao vrati iznad razine od 7,4 kune.