Na sjednici Savjeta Hrvatske narodne banke (HNB), održanoj u srijedu, središnja banka snizila je procjenu realnog gospodarskog rasta za ovu godinu na tri posto, s ranije projiciranih 3,1 posto, a u priopćenju banke se kaže i da bi usporavanje rasta nekih važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera moglo nepovoljno djelovati i na buduća gospodarska kretanja.
Kako se navodi u priopćenju sa Savjeta, prema dostupnim mjesečnim pokazateljima, tijekom trećeg tromjesečja 2019. ubrzao se rast BDP-a, pri čemu se industrijska proizvodnja blago povećala, za 0,2 posto, a realni promet u trgovini na malo za toliko smanjio u odnosu na prethodno tromjesečje.
Usporavanje rasta zaposlenosti i potrošačkih cijena
Rast zaposlenosti usporio se, dok je broj nezaposlenih stagnirao u odnosu na drugo tromjesečje. Plaće su nastavile rasti sličnim intenzitetom kao u prethodnom tromjesečju, konstatira se dalje u priopćenju.
Usporavanju godišnje stope rasta potrošačkih cijena s 1,1 posto u srpnju na 0,8 posto u kolovozu najviše je pridonijelo smanjenje godišnje stope promjene cijena industrijskih proizvoda, poglavito odjeće i obuće, prerađenih prehrambenih proizvoda i energije. Saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance, pak, u drugom se tromjesečju pogoršao zbog zamjetnog rasta manjka u robnoj razmjeni s inozemstvom.
Već visoka kunska likvidnost domaćih kreditnih institucija nastavila se povećavati tijekom rujna, podržavajući i dalje povoljna kretanja uvjeta financiranja domaćih sektora. Ukupni plasmani ostvarili su rast od 3,7 posto na godišnjoj razini, pri čemu su plasmani nefinancijskim poduzećima zbog više jednokratnih učinaka tijekom proteklih godinu dana zabilježili pad od 1,9 posto, dok su plasmani stanovništvu u istom razdoblju porasli za 7 posto, navodi se.
Dug opće države bio je na kraju lipnja ove godine iznad razine koja je zabilježena krajem 2018. ponajprije zbog predfinanciranja obveza po inozemnim vrijednosnim papirima koji dospijevaju u drugom dijelu godine, ističe se.
Monetarna politika
"Prema najnovijim kretanjima u projekcijama HNB-a neznatno je snižena ocjena realnoga gospodarskog rasta za 2019. godinu – na 3,0 posto s 3,1 posto – dok se u strukturi rasta očekuje snažniji rast domaće, a slabiji inozemne potražnje. Godišnja stopa inflacije u idućim bi mjesecima mogla fluktuirati oko 1 posto, a ocjena prosječne godišnje stope inflacije iznosi 0,9 posto u 2019., što je povećanje projekcije za 0,2 postotna boda", ističe se u priopćenju te dodaje da bi usporavanje rasta nekih važnih hrvatskih vanjskotrgovinskih partnera moglo nepovoljno djelovati i na buduća gospodarska kretanja.
U takvim će uvjetima, poručuje HNB, monetarna politika zadržati ekspanzivan karakter održavajući pritom stabilnost nominalnog tečaja kune prema euru.
Ukupna izloženost sistemskim rizicima tijekom prve polovine 2019. ostala je nepromijenjena, na umjereno visokoj razini, a financijski sustav stabilan, ocjenjuje se.
Povoljni uvjeti financiranja
Kod financijskog sektora nastavljen je trend povoljnih kretanja zbog poboljšanja kvalitete aktive, porasta solventnosti i smanjenja ovisnosti o inozemnom financiranju. Trenutačno povoljni uvjeti financiranja olakšavaju podmirivanje dugova sektora kućanstava i poduzeća, no produženo razdoblje niskih kamatnih stopa moglo bi dovesti do podcjenjivanja rizika i povećanja ranjivosti.
Na sjednici Savjeta HNB se suglasio s imenovanjem Marijana Kantolića za predsjednika uprave Samoborske banke, a dao je i odobrenje da se Raiffeisen usluge d.d. pripoje kreditnoj instituciji Raiffeisenbank Austria d.d.
Savjet HNB-a donio je i odluke o osnovnim obilježjima prigodnoga optjecajnoga kovanog novca od 25 kuna u povodu 350. obljetnice osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, odnosno o puštanju u optjecaj toga prigodnoga optjecajnoga kovanog novca pod naslovom "350. obljetnica osnivanja Sveučilišta u Zagrebu, 1669. – 2019."
Optjecajna kovanica posvećena obljetnici zagrebačkog sveučilišta bit će puštena u optjecaj 4. studenoga ove godine, zaključuje se u priopćenju.