NEMALI RIZIK

HNB poziva na oprez: ‘Ne ulažite u kriptoimovinu više nego što ste spremni izgubiti‘

Kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela, ističe HNB
Zgrada HNB-a
 Dalibor Brlek/Alamy/Alamy/Profimedia

Kako interes za kriptovalute ne posustaje, a vrijednost imovine u posljednje vrijeme značajno oscilira, Hrvatska narodna banka još je jednom upozorila investitore da ta imovina ima obilježja špekulativnog ulaganja te da riskiraju izgubiti dio ili cijeli iznos uloženog. Pritom, ističu u HNB-u, ulagači ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, "odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga".

Kao prvo, ističu, kriptoimovina nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, kao ni bilo kojega javnog tijela. Uloženi iznos, podsjećaju u HNB-u, nije osiguran, odnosno nije u sustavu zaštite potrošača, kao primjerice sustav osiguranja depozita u kojemu je bankovni depozit štediša osiguran do iznosa od 100.000 eura. Također, napominju da ne postoji ni nadležna institucija kojoj se pojedinac može obratiti, niti posebna pravna zaštita u pogledu gubitaka uzrokovanih transakcijama ili ulaganjem u kriptoimovinu.

"Kod korištenja i ulaganja kriptoimovine potrebno je upotrijebiti visoku razinu opreza. Ne preporučujemo ulaganje u kriptoimovinu iznosa većeg od onog koji ste spremni izgubiti", navode iz središnje banke.

Iz HNB-a pritom pojašnjavaju da kriptoimovina označuje elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano, a koji sami po sebi nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja glede porasta vrijednosti te zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. Upotreba kriptoimovine kao novca, u platne svrhe, gotovo je nepostojeća.

Kao iznimka od pravila da je riječ o elektroničkim zapisima bez vrijednosti, u novije su se vrijeme pojavili tzv. stabilni zapisi (engl. stablecoins), ali HNB navodi i da tim vrstama kriptoimovine treba pristupiti s oprezom ponajprije stoga što struktura imovine tvrtki izdavatelja nije transparentna, iako izdavatelji tih zapisa tvrde da imaju pokriće (jamstvo) u određenoj vrsti imovine za svaki izdani digitalni zapis (npr. u zlatu, u vrijednosnim papirima, u gotovini ̶ američkim dolarima ili eurima i sl).

Kriptoimovina je tek djelomično regulirana pravnim propisima Hrvatske i EU-a, i to u dijelu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. Trenutačno su u tijeku pregovori u okviru Vijeća EU-a glede uredbe o tržištima kriptoimovine kojom bi se nastojalo regulirati izdavatelje kriptoimovine te pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Tom uredbom želi se zaštiti potrošače i uspostaviti jasan pravni okvir za sve sudionike jedinstvenoga europskog tržišta, a njezino stupanje na snagu, odnosno reguliranje izdavanja i pružanja usluga povezanih s kriptoimovinom, ne očekuje se prije 2023. godine, kažu u HNB-u. U Hrvatskoj ne postoje izdavatelji kriptoimovine, dok je njihov broj i volumen u EU-u ograničen. Važni izdavatelji kriptoimovine nalaze se izvan EU-a, a u slučaju spora prema izdavateljima, navode u HNB-u, za korisnike bi takav postupak mogao biti vrlo skup, a ujedno i izvan dosega nadležnosti hrvatskih vlasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 12:58