Preostali klijenti Sberbanka, oni koji proteklih dana nisu zatvorili račune i uzeli svoju štednju, dobili su dva dana, ponedjeljak i utorak, u kojima mogu raspolagati dnevnim iznosom od 7280 kuna. Kakva budućnost čeka hrvatsku i slovensku podružnicu ruske banke, nakon što je ECB procijenio da će vjerojatno propasti uslijed velikog odljeva likvidnosti, bit će poznato već u utorak, najkasnije u ponoć.
Do tada će Jedinstveni sanacijski odbor, europsko regulatorno tijelo za bankarstvo koje blisko surađuje s nacionalnim institucijama, donijeti odluku što dalje. Hoće li Sberbank u Hrvatskoj i Sloveniji biti likvidiran ili saniran? Ministar financija Zdravko Marić smatra da bi hrvatska podružnica trebala biti sanirana, ističući kako je riječ o hrvatskoj banci koja posluje po hrvatskim zakonima, dobro je kapitalizirana i ima zdravu bilancu. No, evidentno trpi pritisak, prije svega likvidnosni, zbog čega su Europska središnja banka i HNB proglasile dvodnevni moratorij.
Stoga će se u predstojećim satima žurnih pregovora hrvatska strana zalagati "da nam se da šansa", da se banka sanira. Pritom Marić ističe da Hrvatska iza sebe ima dobre rezultate u procesu sanacije banaka, da je uspješno sanirala sedam banaka. No, ukoliko europski regulator odluči drugačije, većina klijenata ne bi trebala strahovati za svoje depozite.
Oko 86.000 klijenata
Dođe li do likvidacije, kazao je Marić, Hrvatska agencija za osiguranje štednih uloga (HAOD) dovoljno je jaka i sposobna za isplatu kompletno osiguranih štednih uloga u roku od sedam do deset dana. Ukupni iznos tih uloga prije nego što je počelo povlačenje depozita bio je 3,82 milijarde kuna.
Prema brojkama koje je iznio viceguverner HNB-a Roman Šubić, Sberbank u Hrvatskoj ima oko 86.000 klijenata, od kojih su 80.000 fizičke osobe. Ako banka propadne, oko 90 posto njih zaštićeno je sustavom osiguranja depozita do iznosa od 100.000 eura. Kako zakon nalaže, u slučaju likvidacije banke Hrvatska agencija za osiguranje depozita (HAOD) u roku od pet do sedam dana mora pripremiti sva sredstva i staviti ih na raspolaganje klijentima.
Poslovnice ruskog Sberbanka u Sloveniji od ponedjeljka su zatvorene, a usluge su ograničene na kartično poslovanje, dok su dnevne isplate limitirane na 400 eura po danu. "U međuvremenu ćemo potražiti odgovarajući način spašavanja banke", poručili su iz slovenske središnje banke.
Poput ministra financija Marića, i direktorica HAOD-a Marija Hrebac mišljenja je da bi Sberbank u Hrvatskoj mogao biti saniran. Za razliku od stečaja koji podrazumijeva prestanak poslovanja i isplatu osigurane štednje odmah, u slučaju sanacije banka nastavlja s uobičajenim poslovanjem, ali slijedi neovisna procjena vrijednosti imovine i promjena vlasničke strukture banke.
Kako bi Sberbank u Sloveniji i Hrvatskoj nastavio normalno poslovanje, kao jedna od mogućnost spominje se ubrzanje procesa izdavanja potrebnih odobrenja regulatora njenom novom vlasniku.
Prije nekoliko mjeseci ruski Sberbank je svoje podružnice u Hrvatskoj, Sloveniji, BiH, Mađarskoj i Srbiji prodao poslovnoj grupaciji pod kontrolom srpskog poduzetnika Miodraga Kostića. Međutim, završetak transakcije bio je previđen u 2022. godini, nakon odobrenja svih regulatora. Budući da proces nije okončan, ministar Marić ističe da je relevantno samo stanje kakvo je u ovom trenutku.
Kako su hrvatske vlasti zamislile sanaciju Sberbanka, ako do nje dođe, ostaje za vidjeti. Posljednji put klijenti neke banke suočavali su se sa sličnom situacijom u listopadu 2015. godine, kada je otvoren sanacijski postupak nad Jadranskom bankom. Sa zakonskim izmjenama od početka prošle godine za sanacijski postupak odgovoran je HNB, dok je u nadležnosti DAB-a, odnosno HAOD-a, ostalo osiguranje štednih uloga.
Nova situacija
Spašavati Sberbank u ovom trenutku, smatra jedan visoko pozicionirani bankar, prilično je nezahvalno jer bi to značilo preuzeti na sebe bijes zbog spašavanja ruske imovine. Također, sada je potpuno nova situacija i pred srpskim poduzetnikom Kostićem. On sad tvrdi da je u trenutnoj situaciji nastavak preuzimanja Sberbanke "neizvediv".
Stoga kao realnom smatra mogućnost da Sberbank na ovim prostorima "ode u povijest", da njezinu imovinu i klijente preuzme neka od domaćih banaka. Hrvatske vlasti ne očekuju da bi se problemi Sberbanka, koja čini 2% domaćeg tržišta, mogli preliti na ostale banke.