Mali će biti oslobođeni plaćanja članarine u Hrvatskoj gospodarskoj komori, ali članstvo će ostati obavezno, predviđa prijedlog zakona o toj instituciji koji je u prvom čitanju predstavljen u Saboru, a najesen će u drugo, a to je zapravo i sukus najavljene reforme.
HGK bi time ostala bez 35 posto prihoda od članarina, a ta bi financijska batina trebala biti dovoljna, da interpretiramo izlaganje ministra gospodarstva Tomislava Ćorića, da se Komora promijeni, modernizira i više okrene tržištu, uz zadržavanje 11 javnih ovlasti koje su na nju već prenesene i "uspješno ih obavlja". Moguće je, kako je najavio, da će tih javnih ovlasti biti još, a jačanje uloge Komore u budućem razdoblju vidi i u gospodarskoj diplomaciji te njenom "iskoraku na nova tržišta".
Dva do tri uvjeta
Male tvrtke koje sada plaćaju 42 kune članarine čine čak 96,7 posto članstva (ili 133 tisuće tvrtki), a da bi ubuduće bile oslobođene plaćanja, morale bi zadovoljiti dva od tri uvjeta: da im je aktiva do 7,5 milijuna kuna, prihod do 15 milijuna kuna i da imaju do 50 zaposlenih. Također, prema prijedlogu zakona, dužni su u roku od 30 dana izjasniti se hoće li "koristiti mogućnost članstva bez članarine".
To je, kako se čulo u saborskoj raspravi, treći pokušaj reforme Hrvatske gospodarske komore u njenoj novijoj povijesti (aktualni Zakon je iz 1991. godine), a oporba više-manje unisono nije zadovoljna, kao ni Udruga Glas poduzetnika koja, zbog naprasno skraćenog roka javnog savjetovanja (sveden je na svega pet dana), nije stigla sudjelovati u procesu. Glavni zahtjev UGP-a bio je praktički od samog osnutka te udruge ukidanje obaveznog članstva u Komori te da ona treba na tržištu svojim djelovanjem pokazati da "zaista ima ulogu u jačanju i stimuliranju gospodarstva". U priopćenju kažu kako zakon uvodi vrlo malo promjene oko načina biranja tijela i internog funkcioniranja HGK te da ona i dalje ostaje zatvorena i netransparentna, što se čulo i u Saboru.
Neka vrsta linča
Upitan zašto se nije išlo prema fakultativnom članstvu u Komori, ministar Ćorić je tumačio kako su analize pokazale da HGK poduzetnicima osigurava niz usluga i ostvarenje ciljeva koje ne bi mogli ostvariti samostalno, a procijenjeno je da bi, nakon "negativnih medijskih okolnosti i neke vrste linča" nad HGK ranije ove godine, to moglo dovesti do rušenja institucije. Smatraju pak da kroz obavezno članstvo Komora osigurava svoju političku neutralnost i neovisnost, ali taj stav ministar baš i nije najbolje obrazložio, natuknuvši tek kako financijska neovisnost neke institucije vodi njenoj neutralnosti i neovisnosti. O slučaju dugogodišnjeg predsjednika Nadana Vidoševića iz redova HDZ-a, koji je višekratno spomenut, nije pak htio raspravljati.
Dario Hrebak, predsjednik HSLS-a i koalicijski partner Vlade koji se smatra "sponzorom" ove reforme, prijedlog opisuje kompromisom te kaže da članstvo mora ostati obavezno zbog niza javnih ovlasti koje HGK obavlja, dok kritike oporbe vidi kao primjedbu u stilu: "Ako je posrebreno, zašto nije pozlaćeno?". Smatra da će u drugom čitanju biti dovoljno vremena za raspravu.
Inače, posljednjih je godina znatno smanjen broj zaposlenih u HGK. Prije pet-šest godina bilo ih je oko 670, sada ih je 384, a jučer je predsjednik Komore Luka Burilović na Skupštini najavio da će "reformski zahvati" značiti otpuštanje još 100 do 150 zaposlenika.
