Sadržaj omogućio HEP

HEP sudjeluje u energetskoj tranziciji Europe

Realizacija obnovljivih scenarija rezultirat će većim udjelom tih izvora u proizvodnom portfelju HEP-a, i to za pedeset posto
HEP SE Vis
 HEP

Instrument Next Generation EU, vrijedan 750 milijardi eura, pomoći će državama članicama u prevladavanju gospodarskih i socijalnih posljedica pandemije bolesti covid-19 te osigurati da njihova gospodarstva provedu digitalnu transformaciju i energetsku tranziciju predviđenu Europskim zelenim planom. U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi i stožerna energetska tvrtka u Hrvatskoj, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje svoje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu. U svojoj razvojnoj strategiji za razdoblje do 2030. godine, HEP grupa se već opredijelila za obnovljivi scenarij razvoja koji je komplementaran Zelenom planu i koji se temelji na četiri glavna segmenta.

Obnovljivi scenarij

Prvi segment čini nastavak ciklusa revitalizacije hidroelektrana, koje i dalje ostaju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a. U revitalizaciju hidroelektrana do 2030. godine uložit će se ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo nešto više od trećine sredstava. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. Drugi je izgradnja novih hidroelektrana, među kojima se ističe HES Kosinj/HE Senj 2, koji je s povećanjem snage za 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U svibnju je počela gradnja prilazne ceste od naselja Studenci do hidroelektrane Sklope, a u listopadu su počeli radovi na gradnji stambene zgrade u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekta.

Treći segment predstavlja novi smjer razvoja HEP-a, a to je gradnja i preuzimanje projekata vjetroelektrana, sunčanih elektrana i ostalih elektrana koje koriste obnovljive izvore energije. U pokusnom radu je prva HEP-ova vjetroelektrana, VE Korlat (snage 58 MW), koja će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj koja će proizvoditi bez poticaja i uz koju HEP razvija projekt sunčane elektrane snage 75 MW. HEP trenutno u ima pogonu dvije velike, neintegrirane sunčane elektrane, Kaštelir u Istri, snage 1 MW, te Vis, snage 3,5 MW, a u izgradnji su sunčane elektrane Cres, Marići, Obrovac, Stankovci, Vrlika i Kaštelir 2.

9 mlrd. kWh godišnje iz OIE

U suradnji općinama i gradovima HEP će sagraditi još 11 sunčanih elektrana, a u planu su i elektrane na desetak drugih lokacija diljem Hrvatske. Preostali, četvrti stup obnovljivog scenarija čini gradnja visokoučinkovitih kogeneracija na plin. U izgradnji je novi blok u Elektrani toplani Zagreb, koji će imati 150 MW električne i 114 MW toplinske snage. Ukupni koeficijent iskoristivosti goriva u spojnom procesu proizvodnje električne energije i topline bit će 90 posto. Iako je riječ o fosilnom gorivu, dokumenti Europske unije, a jednako tako i prijedlog nove energetske strategije RH, efikasno korištenje plina prepoznaju kao važan element energetske tranzicije.

Ukupno, u svim spomenutim tehnologijama, HEP do 2030. godine planira dobiti 1500 MW nove snage, od čega 750 MW u vjetroelektranama i sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija rezultirat će povećanjem udjela OIE u proizvodnom portfelju HEP-a za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje do 2030. godine.

Program eMobilnost

Važan element obnovljivog scenarija je smanjenje vlastite potrošnje energije, zbog čega je HEP u protekle dvije godine na krovovima vlastitih poslovnih zgrada postavio gotovo 60 sunčanih elektrana.

Za postizanje ciljeva ugljične neutralnosti vrlo je važan i sektor cestovnog prometa gdje HEP doprinosi programom eMobilnosti koji se sufinancira sredstvima Europske unije, a u sklopu kojeg je diljem Hrvatske u rad pušteno više od 200 punionica za električna vozila.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. lipanj 2022 00:07