Europska komisija je donijela Zeleni plan s ciljem da Europa do 2050. godine postane prvi klimatski neutralan kontinent. U tom kontekstu, HEP grupa kao jedna od vodećih energetskih tvrtki u jugoistočnoj Europi, vidi svoje mjesto i priliku za jačanje pozicije u energetskom sektoru koji se temelji na zelenom, održivom, naprednom i klimatski neutralnom gospodarstvu. U gotovo svim segmentima koji čine zelenu tranziciju HEP ima završene ili projekte u tijeku.
U rujnu prošle godine u rad je puštena Sunčana elektrana Vis, priključne snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, dok su u izgradnji HEP-ove sunčane elektrane Obrovac snage 7,35 MW i Cres od 6,5 MW. Osim njih, u različitim fazama gotovosti su i sunčane elektrane Marići i Kaštelir 2 u Istri te sunčane elektrane koje HEP gradi u poslovnim zonama kod Vrlike i Stankovaca. Svih spomenutih šest sunčanih elektrana bit će puštene u rad do sredine ove godine. Uz dvije koje su već u pogonu, Kaštelir 1 i Vis, vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna.
Veći udjel obnovljivih izvora
Tome treba dodati i jedanaest elektrana ukupne snage 120 MW koje će HEP izgraditi u suradnji s općinama i gradovima, na temelju provedenog javnog poziva i u skladu s načelima suradnje s dionicima kao važnog elementa za provedu Europskog zelenog plana.
Također, još dvadesetak drugih HEP-ovih projekata sunčanih elektrana u različitim je fazama razvoja. Najveća među njima je Korlat snage 75 MW i procijenjene investicijske vrijednosti 480 milijuna kuna, koja će se izgraditi neposredno uz prvu HEP-ovu vjetroelektranu od 58 MW, vrijednu 500 milijuna kuna. Vjetroelektrana Korlat je u pokusnom radu, proizvodi električnu energiju te je u očekivanju uporabne dozvole, dok je u tijeku razvoj i nekoliko drugih projekata vjetroelektrana.
Do kraja 2030. godine HEP ukupno planira imati oko 700 MW snage u vjetroelektranama i sunčanim elektranama te za 50 posto veći udjel obnovljivih izvora u vlastitom proizvodnom miksu.
U tom će razdoblju najvažniji energetski resurs među obnovljivim izvorima još uvijek ostati voda. HEP radi toga nastavlja ciklus ulaganja u revitalizaciju hidroelektrana ukupne vrijednosti 3,6 milijardi kuna. Osim modernizacije postrojenja i produljenja životnog vijeka, rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage. Od aktualnih projekata ističu se revitalizacije hidroelektrana Senj s planiranim ulaganjima od 557 milijuna kuna i Varaždin sa 634 milijuna kuna, za što će se tijekom ove godine provesti postupci nabave primarne opreme.
Od projekata izgradnje novih hidroelektrana najvažniji je dogradnja hidroenergetskog sustava Senj, koja obuhvaća dva povezana dijela: Hidroenergetski sustav Kosinj i Hidroelektranu Senj 2. S ukupnim povećanjem snage od 412 MW i ulaganjima od 3,4 milijarde kuna, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U tijeku je izgradnja prilazne ceste do hidroelektrane Sklope te stambene zgrade u Perušiću u kojoj će se smjestiti dio stanovnika naselja u području zahvata projekt, a ove godine u planu je početak radova i na glavnim objektima.
Među projektima povećanje energetske učinkovitosti proizvodnje električne i toplinske energije, najznačajniji je izgradnja novog visokoučinkovitog kombi-kogeneracijskog bloka u Elektrani-toplani Zagreb, sa 150 MW električne i 114 MW toplinske snage te investicijske vrijednosti 900 milijuna kuna. Puštanje u rad novog bloka planirano je početkom ogrjevne sezone u jesen iduće godine. Novo kombi-kogeneracijsko postrojenje HEP planira i u Osijeku, s procijenjenim ulaganjima od 370 milijuna kuna, te u Rijeci. Projekti povećanja energetske učinkovitosti provode se i na mrežnim energetskim sustavima. Dva se velika projekta odnose na toplinarstvo: revitalizacija vrelovodne mreže u Zagrebu, investicijske vrijednosti 556 milijuna kuna i zamjena spojnog vrelovoda od Toplane do TE-TO Osijek s iznosom od 78 milijuna kuna.
Energetska učinkovitost
U Zagrebu će se tijekom tri godine zamijeniti gotovo 70 kilometara vrelovoda u 27 gradskih naselja, što će gubitak toplinske energije u mreži smanjiti za 28 posto.
Smanjenje gubitaka u fokusu je i Pilot projekta uvođenja naprednih mreža HEP ODS-a, ukupne vrijednosti 230 milijuna kuna, čija realizacija je započela sredinom prošle godine. Sva tri spomenuta projekta sufinanciraju se sredstvima iz EU fondova, iz kojih je HEP do sada „povukao“ milijardu kuna.
S ciljem proizvodnje električne energije na mjestu potrošnje, što dovodi do velikih ušteda u potrošnji energije, HEP je do danas na krovove vlastitih poslovnih zgrada postavio više od 60 sunčanih elektrana, dok je HEP ESCO, tvrtka za pružanje energetskih usluga, izvela sunčane elektrane na gotovo dvadeset industrijskih objekata HEP-ovih kupaca. Također, HEP Opskrba otkupljuje električnu energiju iz obnovljivih izvora od kupaca s vlastitom proizvodnjom na čak 1.400 obračunskih mjernih mjesta.
U programa eMobilnost, također sufinanciranog sredstvima EU, HEP je do sada širom Hrvatske u rad pustio više od 200 javnih punionica za električna vozila, koje pokrivaju sve važne cestovne pravce, uključujući autoceste, na području svih 20 županija i Grada Zagreba. HEP električne automobile sve više uključuje u vlastiti vozni park, zbog čega je postavljena više od internih 40 punionica.
Zbog svega navedenog, HEP će u ovoj godini, kao i godinama koje slijede, potvrditi ulogu nositelja energetske tranzicije i jednog od najvećih investitora u Hrvatskoj.