DEKARBONIZACIJA PORTFELJA

HEP-ovi projekti za energetsku tranziciju Hrvatske: Sunčane elektrane u fokusu ulaganja

U skladu s ciljem Europske unije da Europa do 2050. godine postane prvi ugljično neutralni kontinent, HEP će do tog roka u potpunosti dekarbonizirati ukupan vlastiti poslovni portfelj
 Hep

Kao prijelazni cilj, HEP do 2030. godine namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto te u godinama s prosječnim hidrološkim okolnostima, godišnju proizvodnju iz obnovljivih izvora povećati sa šest na devet milijardi kilovatsati u odnosu na baznu 2017. godinu. Od 2019. do kraja 2023. u HEP-ov proizvodni portfelj uključena je vjetroelektrana Korlat, snage 58 megavata, te osam sunčanih elektrana, ukupne snage približno 30 megavata - Kaštelir 1 i 2, Vis, Marići, Kosore Jug (Vrlika), Stankovci, Obrovac i Donja Dubrava. Trenutačno, ukupna snaga sunčanih i vjetroelektrana u sustavu HEP-a iznosi gotovo 90 megavata.

U probnom radu je sunčana elektrana Jambrek (5 megavata) kod Vinice u Varaždinskoj županiji, a uskoro u probni rad kreće i sunčana elektrana Črnkovci (8,5 megavata) kod Donjeg Miholjca, prva elektrana koja se gradi na temelju sporazuma o suradnji koje je HEP sklopio s više jedinica lokalne samouprave. U izgradnji je sunčana elektrana Dugopolje s 13,54 megavata instalirane i 10 megavata priključne snage, dok je sunčana elektrana Radosavci (9,9 megavata) na području grada Slatine izgrađena u cijelosti osim priključka na mrežu.

Za sunčanu elektranu Lipik (5 megavata), koja se također realizira na temelju sporazuma o suradnji, potpisan je ugovor o izgradnji, dok je za izgradnju sunčane elektrane Unije (1 megavat) natječaj u tijeku. Izgradnja do sada najveće HEP-ove sunčane elektrane – SE Korlat, snage 75 megavata, koja će s postojećom vjetroelektranom Korlat činiti obnovljivi hibridni energetski park, u pripremnoj je fazi.

HEP u isto vrijeme instalira sunčane elektrane na krovove svojih zgrada. Do sada ima već 64 integrirane sunčane elektrane, od koje je najveća, snage 370 kilovata, postavljena na objekte u krugu Termoelektrane Plomin. Ove je godine počeo novi investicijski ciklus u postavljanje dodatnih 108 integriranih sunčanih elektrana.

Više od milijarde eura ulaganja u hidroelektrane

Unatoč intenzivnim ulaganjima u sunce i vjetar, u narednom razdoblju najvažniji obnovljivi izvori u sustavu HEP-a ostat će hidroelektrane. U rekonstrukciju i revitalizaciju hidroelektrana HEP je do sada uložio nešto više od trećine od planiranih više od 600 milijuna eura.

Rezultat ovog investicijskog ciklusa bit će produljenje životnog vijeka, efikasnija proizvodnja te povećanje ukupne snage 12 hidroelektrana za 180 megavata i godišnje proizvodnje za čak 350 milijuna kilovatsati. U tijeku je revitalizacija HE Senj, vrijedna 74 milijuna eura, a u pripremi su projekti revitalizacije HE Varaždin, HE Rijeka te HE Orlovac.

Od projekata izgradnje novih hidroelektrana, najvažniji je dogradnja Hidroenergetskog sustava Senj, gdje su u tijeku su radovi na izgradnji tunela i kanala Bakovac-Lika. S ukupnim povećanjem snage od 412 megavata i ulaganjima od oko 500 milijuna eura, to je najveći projekt HEP-a od osamostaljenja Hrvatske. U Lici je u suradnji s Končarom u tijeku izgradnja male hidroelektrane Otočac, snage 1,5 megavata.

Usvajanje novih tehnologija

Osim u obnovljive izvore, HEP grupa će i dalje snažno ulagati u prijenos i distribuciju električne energije, s ciljem prihvata povećane proizvodnje iz sve većeg broja novih obnovljivih izvora u sustavu, a u skladu s nacionalnim prioritetima i prioritetima Europske unije. Nakon što je prošle godine uspješno dovršen Pilot-projekt uvođenja naprednih mreža, najvećim dijelom sufinanciranim bespovratnim sredstvima iz Europskog fonda za regionalni razvoj, nedavno je sklopljen ugovor o dodjeli sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za nove projekte u distribuciji električne energije.

U HEP-u se prate i sve novije tehnologije. U pogonu su već tri baterijska sustava za pohranu energije, u zgradi u sjedištu HEP-a u Zagrebu, u sklopu sustava e-punionica na odmorištu Vukova Gorica i uz sunčanu elektranu Vis. Nova tri baterijska sustava planiraju se na otocima Unije, Cres i Lošinj, dok se na lokaciji Kombi termoelektrane Jertovec razmatra opcija hibridnog postrojenja za skladištenje energije koje se sastoji od baterijskog sustava i elektrolizatora sa spremnikom zelenog vodika. Važan dio energetske tranzicije predstavlja i sektor prometa, gdje je HEP širom Hrvatske pod brendom ELEN postavio više od 280 javno dostupnih punionica za električna vozila.

Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. lipanj 2024 15:08