BORIS VUJČIĆ

Guverner HNB-a pokušava umiriti situaciju: ‘Ove godine ne očekuje se posebno visoka stopa inflacije‘

Ove godine inflacija bi mogla biti u visini od 2,4 posto, a očekuje se da bi u 2022. mogla usporiti na otprilike 2,2 posto, kaže

Guverner HNB-a Boris Vujčić

 Boris Kovacev/Cropix

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić rekao je u srijedu da se ove godine ne očekuje posebno visoka stopa inflacije, kao i da je ona u velikoj mjeri rezultat lanjske deflacije i aktualnog rasta cijena energije te da je osnovno pitanje jesu li faktori koji utječu na rast inflacije privremeni ili će dulje potrajati.

Ove godine inflacija bi mogla biti u visini od 2,4 posto, a očekuje se da bi u 2022. mogla usporiti na otprilike 2,2 posto, izjavio je guverner na savjetovanju "Ekonomska politika Hrvatske u 2022. - postpandemijski izazovi" u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista (HED).

Po njegovim riječima, velike središnje banke ocjenjuju da su faktori koji potiču inflaciju privremeni i da će cijene, jednom kada se obnove lanci opskrbe u svijetu, nastaviti padati. Istaknuo je i da se već vide prve naznake da su cijene metala i neprerađenih prehrambenih namirnica počele lagano padati, a slično se očekuje i za cijene nafte.

Ako se radi o prolaznim efektima, monetarna politika će na njih manje reagirati nego ako dođe do prelijevanja očekivanja na dugoročniji rast inflacije, što bi se onda moglo dogoditi i kroz kanal rasta plaća, poručio je Vujčić u sklopu svog u izlaganju na temu "U strahu je velika inflacija: Monetarna politika i inflacija u uvjetima oporavka od pandemijske krize."

Kazao je i da na tržištu rada nedostaje radnika, da plaće rastu i da se može očekivati da će nastaviti rasti, što je još jedan od rizika za nešto višu stopu inflacije. "No, ne radi se o razinama inflacije koje bi bile alarmirajuće ako ćemo ove godine imati stopu inflacije od 2,4 posto, što je blizu stopi inflacije koju centralne banke inače ciljaju", izjavio je.

Vujčić je istaknuo i da su se stvarna i percipirana stopa inflacije, prema provedenim ispitivanjima, posljednjih nekoliko mjeseci znatno razdvojile, odnosno da ljudi vide inflaciju većom no što stvarno jest, dodavši da je percepcija inflacije i inače veća od stvarne. Naveo je da je rast cijena energije zaslužan za oko polovinu rasta potrošačkih cijena, a bio je prisutan i rast cijena ostalih sirovina, prehrambenih proizvoda i metala.

Vujčić se osvrnuo i na rast cijena nekretnina, ustvrdivši da rastu znatno brže nego indeks potrošačkih cijena te da je teško pretpostaviti da ne postoji izravna veza monetarne politike s tim rastom cijena. Naglasio je pritom da negativne kamatne stope potiču ljude da štednju pretvaraju u nekretnine, dodavši da i subvencije često potiču rast cijena nekretnina.

Vujčić kaže kako je upitno što se tu može napraviti, naglasivši da ne vidi odgovor dok se cijena novca, tj. kamatne stope ne promijene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 01:13