INTERVJU

Goran Pleše: ‘Ekonomska situacija je bolja, što se vidi iz brojki za prvi kvartal‘

‘Još osjećamo pritisak niskih rafinerijskih marži, ponajprije zato što zrakoplovi i dalje ne lete kao prije‘
Goran Pleše
 Darko Tomaš/Cropix

Goran Pleše nedavno je imenovan operativnim direktorom Rafinerije i marketinga Ine, a u intervjuu govori o trenutnom stanju poslovanja tog važnog segmenta nacionalne naftne kompanije.

Kako se pandemija odrazila na Inu i rafinerijsko poslovanje?

- Kao i kod većine gospodarskih subjekata, pandemija je negativno utjecala na Inu, pa i na naše rafinerijsko poslovanje. Gotovo preko noći potražnja za ključnim rafinerijskim proizvodima se prepolovila. To se osjetilo i na prodajnim količinama. Izgubili smo 19 posto u Hrvatskoj na razini prošle godine, a pad u Bosni i Hercegovini iznosio je 21 posto. Cijela situacija dovela je i do pada marži ključnih proizvoda i, generalno, pada rafinerijskih marži.

Zbog toga prihodi od prodaje pali su za više od 30 posto u prošloj godini, a EBITDA je otišla u negativno, i to u iznosu od 153 milijuna kuna. Još osjećamo pritisak niskih rafinerijskih marži, ponajprije zato što zrakoplovi i dalje ne lete kao prije pa su smanjene potražnje za aviogorivima i dizelom. No, situacija se polako popravlja, što pokazuju i rezultati za prvo tromjesečje ove godine.

Sad je postalo jasno koliko je važno da ni u krizi nismo posustajali, nego smo gledali u budućnosti. Uložili smo dodatne napore kako bismo preispitali svoje investicije i radne procese, ali tako da strateški projekti ne pate. Ono što će zasigurno pridonijeti tomu da negativne rezultate lakše pretvorimo u pozitivne jest to što je Uprava ostala posvećena provođenju strateških projekata i programa INA R&M Novi smjer 2023., koji podrazumijeva i projekt nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka te gradnju industrijskog centra u Sisku.

Cijene nafte su porasle, a poznato je da skupa nafta ne odgovara poslovanju rafinerija. Kako je poslovao Inin rafinerijski sektor u prvom kvartalu 2021.?

- Točno je da porast cijena nafte i prirodnog plina negativno utječe na poslovanje rafinerija, no s oporavkom gospodarstva prodaja naftnih derivata se povećala, a rafinerijske su marže porasle, pogotovo benzin. To je uvelike nadoknadilo negativni učinak povećanja cijene nafte i prirodnog plina.

U prvom tromjesečju 2021. godine poslovanje je bilo znatno uspješnije u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Mjere koje smo poduzeli kako bismo ublažili utjecaj pandemije, kao i blagi oporavak na tržištu, rezultirale su boljim rezultatima, što je vidljivo na EBITDA-i djelatnosti, koja je iznosila 161 milijun kuna.

Dio tog uspjeha možemo pripisati i činjenici da smo uspješno organizirali rad u rafineriji u pandemijskim uvjetima. No, da bismo dugoročno osigurali profitabilno poslovanje, ključna je realizacija naših glavnih investicija u okviru programa INA R&M Novi smjer 2023.

Interes javnosti lani je izazvala Inina odluka da kupuje derivate na mediteranskom tržištu dok je rafinerija mirovala. Koja je bila poslovna logika takve odluke i planirate li slične tendere?

- Odluka o optimizaciji Rafinerije nafte Rijeka donesena je na temelju tadašnjih tržišnih uvjeta. Krajem 2020. smanjena je potražnja zbog pandemije te vrlo niskih rafinerijskih marži.

Jednostavno rečeno, razlika u cijeni sirovine i naftnih derivata nije pokrivala troškove rada rafinerije tijekom cijele godine te je iz ekonomskih razloga donesena odluka o novom načinu rada. Rezultati iz prvog tromjesečja 2021. potvrđuju da smo ispravno postupili. Jednako tako, u razdoblju optimizacije nismo mirovali, nego smo obavljali redovite tehnološke aktivnosti na procesnim jedinicama kako bi postrojenja bila spremna za novi ciklus prerade u 2021.

Obavili smo i radove na kapitalnim projektima koji se mogu izvesti samo kad postrojenja djelomično rade. Usprkos zastoju u proizvodnji nastavili smo neometano opskrbljivati tržište. Derivate smo nabavljali iz proizvedenih zaliha, a dijelom i uvozom s mediteranskog tržišta. Takav uvoz uobičajena je praksa, pogotovo kad je riječ o dizelu koji Ina ne može proizvesti dovoljno da pokrije potražnju.

Imate li problema s plasmanom teškog loživog ulja s obzirom na oštriju regulativu vezanu za štetne emisije u brodskom prijevozu?

- Ina je prilagodila poslovanje novim regulativama Međunarodne pomorske organizacije. Trenutačno kupujemo naftu od koje možemo proizvesti loživo ulje s udjelom sumpora od 0,5 posto, što odgovara novim standardima. Takve promjene u regulativama samo su jedan od primjera koliko je naftna i plinska industrija izložena procesima transformacije.

Tržište više nije isto kao prije deset ili 20 godina i zato je nužno da se neprestano mijenjamo, imamo sposobnost prilagođavanja i brzog odgovora na sve promjene i zahtjeve tržišta. Upravo da bismo uspješno odgovorili na promjene koje donosi budućnost, danas i provodimo program Novi smjer te transformiramo naše poslovanje u skladu s tržišnim trendovima - kako onima koji su trenutačno aktualni tako i onima koje očekujemo i za deset godina.

Lani je u rad pušteno novo postrojenje Propan-propilen spliter u riječkoj rafineriji. Zašto je ono važno za Inu?

- Postrojenje proizvodi propilen visoke čistoće koji se upotrebljava kao poluproizvod u petrokemijskoj industriji. Tom investicijom od 550 milijuna kuna proširili smo ponudu i naša rafinerija u Rijeci postala je konkurentnija.

Uz naše tradicionalne proizvode koji se temelje na fosilnim gorivima, novim postrojenjem iskoračili smo u petrokemijsku industriju te na taj način možemo pristupiti i potencijalnim novim kupcima. Uz postrojenje je sagrađen i spremnički prostor za nove proizvode te spoj na modernizirane logističke otpremne točke radi otpreme na srednjoeuropsko i mediteransko tržište.

U kojoj je fazi projekt izgradnje postrojenja za obradu teškog ostatka u Rijeci i kad se očekuje početak radova na montaži opreme?

- Ubrzano radimo na projektu i već su vidljivi prvi napreci na gradilištu. Završili smo pripremu terena i zemljanih radova. Izmjestili smo podzemne instalacije, a na nekim smo dijelovima izgradili i prve temelje.

Uz to, započeli smo gradnju glavne trafostanice i centralno-upravljačke zgrade. Naručili smo i svu opremu s dugim rokom isporuke, uključujući i koksne komore koje su ključan dio novog postrojenja. Počet će i gradnja luke i silosa za otpremu te gradnja dalekovoda. To je zaista složen i sveobuhvatan projekt koji će znatno utjecati na konkurentnost naše rafinerije, ali i na buduće poslovanje Rafinerija i marketinga, pa tako i Ine. Zasad sve ide prema planu te je završetak radova planiran do kraja 2023.

Ina je lani na početku pandemije na tržište lansirala i novi proizvod namijenjen dezinfekciji. Hoćete li nastaviti razvoj sličnih proizvoda?

- Kolege iz Ina Maziva u nekoliko dana razvili proizvod Ina Dezinol, tada deficitaran na tržištu. Najprije smo u ponudi imali samo dezinficijens za površine, a poslije smo liniju proizvoda proširili dezinficijensom za ruke i vlažnim maramicama. S obzirom na reakcije kupaca, odlučili smo da nova linija dezinficijensa postane dio našeg redovnog asortimana. To je odličan primjer brze reakcije naše kompanije, ali i sposobnosti naših stručnjaka koji su u kratkom vremenu uspjeli razviti potpuno nov proizvod.

Uz to, Ina Maziva nedavno su pustila u rad i dvije poluautomatske proizvodne linije koje omogućavaju punjenje proizvodnog asortimana na vodenoj bazi u novu, 'mekanu' ambalažu. Sve te aktivnosti pomažu nam da ostvarimo što bolji rezultat, a istodobno budemo u skladu sa sve strožim regulativama i sve većim potrebama naših kupaca.

Taj projekt otvorit će oko 500 radnih mjesta u Sisku

Koliko je daleko odmaknuo projekt Biorafinerije u Sisku?

- Projekt Biorafinerije, uz projekt nadogradnje u Rijeci, ključan je za dugoročnu održivost rafinerijskog poslovanja Ine.

Uz to, realizacija tog projekta dugoročno bi osigurala više od 500 radnih mjesta u Sisku, izravno oko 200 ljudi u proizvodnji i logistici te dodatno više od 300 ljudi u proizvodnji sirovine. Projekt je trenutačno u fazi osiguravanja izvora financiranja.

Riječ je o projektu koji je utemeljen na novim tehnologijama, a kako bi bio isplativ, nužno je oko 50 posto investicije, osigurati iz nepovratnih izvora.

Dodatni vjetar u leđa za razvoj projekta dala nam je i najava ministra Ćorića da će projekt biti podržan u sklopu NPOO-a, a lani je uvršten i na listu strateških projekata RH. Istodobno s prijavama za sufinanciranje iz fondova radimo i na baznom dizajnu nove tvornice, odabrali smo licenciju za tehnologiju te smo pripremili poslovni plan za lanac opskrbe biomasom.

Riječ je o investiciji od 300 milijuna eura i zato moramo osigurati sve uvjete kako bi ovaj projekt bio isplativ, a čemu je doprinjelo uvrštavanje projekta u NPOO.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 03:10