Kako su ekonomije većine zemalja u svijetu lani snažno pale, a vlade su se masovno zaduživale da bi pokrile troškove pandemije, snažno je porasla i globalna zaduženost.
Omjer svjetskog duga i BDP-a, pokazuje novo izvješće Instituta za međunarodne financije (IIF), porastao je za 35 postotnih bodova i dosegao 356 posto. Usporedbe radi, porast globalnog duga tijekom financijske krize 2008. i 2009. godine iznosio je 10, odnosno 15 postotnih bodova.
Brojke pokazuju da je lani javni dug povećan s 88 na 105 posto globalnog BDP-a, dug financijskog sektora dosegao je 86 posto, a zaduženost privatnog sektora je na razini od 165 posto. Brojne zemlje, uključujući i SAD, navodi se u analizi, dosegle su ekstremnu razinu duga, daleko iznad onoga što su ekonomisti u prošlosti nazivali neodrživim. Federalni dug ove će godine premašiti veličinu gospodarstva, tek drugi put od kraja Drugoga svjetskog rata, a u idućem desetljeću doseći će razinu od 107 posto BDP-a. Projekcija ne uključuje poticajni paket predsjednika Joea Bidena od 1,9 bilijuna dolara, koji je naišao na kritike dijela ekonomista u smislu učinaka koje će imati za posljedicu.
Prevelika razina zaduženosti, podsjećaju analitičari IIF-a, i predstavlja prijetnju ekonomskom rastu te upozoravaju kako bi mogla otežati puni oporavak gospodarstva jednom kada prođe pandemija. Gotovo sav dug izdan 2020. godine bio je namijenjen rješavanju sadašnjih okolnosti, a ne ulaganju u buduće projekte ili rast, "čineći buduća ulaganja u takve projekte težim i potencijalno skupljim".
Procjenjuje se da će američki BDP-a tijekom idućih deset godina biti uglavnom ispod dva posto, dok će se godišnji proračunski deficit povećati. Taj trend nije zaobišao ni Hrvatsku čiji je manjak u proračunu lani iznosio gotovo 30 milijardi kuna, a za toliko se povećao i javni dug. Tako je odnos javnog duga i BDP-a narastao sa 73 na 86 posto BDP-a. S rastom ekonomije u 2021. od oko pet posto očekuje se postupno smanjenje razine javnog duga, na oko 84 posto BDP-a.