Zelena tranzicija

Globalna utrka u gradnji elektrana na čistu energiju

U Europi je rastu kapaciteta obnovljivaca lani najviše doprinijela Njemačka s 18,8 gigavata, a odmah iza nje Ukrajina sa 7,5 gigavata

Solarni paneli

 Str/Afp

Više od 95 posto novih kapaciteta za proizvodnju električne energije koji su u 2024. počeli s radom diljem svijeta pogonjeni su nekim oblikom iz obnovljivih izvora energije, utvrdila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA). Riječ je, prema istom izračunu, o globalnom povećanju priključne snage elektrana na obnovljivce za 585 gigavata u prošloj godini, čime je njihov ukupni kapacitet dosegnuo 4,5 teravata uz međugodišnju stopu rasta od 15 posto.

"Iako 2024. označava još jednu prekretnicu u kapacitetu i rastu obnovljive energije, napredak je još uvijek manji od 11,2 teravata potrebnih za usklađivanje s globalnim ciljem utrostručenja instaliranih kapaciteta obnovljive energije do 2030. godine. Da bi se postigao taj cilj, kapacitet obnovljivih izvora energije mora se povećavati 16 posto godišnje do 2030.", upozorava IRENA, ukazujući i na neravnomjeran rast obnovljivaca među kontinentima i vrstama elektrana.

Naime, od ukupnog globalnog rasta kapaciteta obnovljivaca, 451,9 gigavata ili 77 posto rast je u sunčanim elektranama, od čega 278 gigavata u Kini. U cijeloj Europi, primjerice, rast u svim vrstama elektrana na obnovljivce lani je iznosio 70 gigavata.

Kina je globalni predvodnik i u rastu proizvodnje u hidroelektranama, elektranama na bioplin i u vjetroparkovima. Kapacitet kineskih vjetroelektrana, primjerice, lani je povećan za 79,9 gigavata. Najveći doprinos u novim kapacitetima elektrane na geoterme dao je Novi Zeland. Iza sunčanih elektrana, najveći doprinos globalnom rastu kapaciteta za proizvodnju električne energije iz zelenih izvora dale su vjetroelektrane sa 113 gigavata nove snage i "bioenergija" s 4,6 gigavata.

Na svim kontinentima

Proizvodnja iz obnovljivaca, prema podacima IRENA-e, rasla je u 2024. na svim kontinentima. Kada se podaci o proizvodnji energije iz sunca, vjetra i drugih zelenih izvora na kontinentima u prošloj godini usporedi s 2023., daleko najveći rast je u Aziji, od 21 posto, donekle je slijedi Australija (13 posto), dok se jednoznamenkasti rast bilježi u Europi (9 posto), Sjevernoj Americi (8 posto), Južnoj Americi (7 posto) i Africi, u kojoj je prošle godine bilo instalirano 67 gigavata u obnovljivcima, uz dosegnut rast od 6 posto u odnosu na 2023. godinu.

Još 2014. udio obnovljivaca u globalnom godišnjem rastu kapaciteta za proizvodnju električne energije jedva je prelazio 50 posto, da bi 2019. prvi put prešao 70 posto, nastavivši tendenciju rasta koji je lani dosegnuo rekordne razmjere. U spomenutim razdobljima udio fosilnih goriva ili nezelenih izvora u globalnom rastu instalirane snage u elektranama bilježi obratnu tendenciju, iako je 2018. privremeno zaustavljeno opadanje u odnosu na zelene izvore kada su ugljikovodici povećali udio u odnosu na 2017. s 36 na 44 posto.

U azijskom doprinosu globalnom rastu kapaciteta u obnovljivcima, nakon Kine, najveći udio ima Indija, koja je samo u solarima doprinijela s 24,5 gigavata novih elektrana. Indonezija je među tri države na svijetu koje su najviše povećale instaliranu snagu u elektranama na geotermalne izvore i u hidroelektranama. U izvješću IRENA-e ističu se i doprinosi Pakistana, Vijetnama i Nepala u globalnom rastu obnovljivaca.

- Kontinuirani rast obnovljivih izvora energije kojem svjedočimo svake godine dokaz je da su ti izvori ekonomski održivi i lako primjenjivi. Svake godine oni nastavljaju obarati vlastite rekorde širenja, ali i mi se suočavamo s istim izazovima velikih regionalnih razlika i otkucavanjem sata jer je rok 2030. - tvrdi direktor IRENA-e Francesco La Camera.

image

Unatoč rastu, obnovljivci još nisu dosegnuli ni polovicu ukupno instaliranih snaga

Federico Parra/Afp

Doprinos bogatih

Unutar svjetskog kolača instalirane snage u elektranama na obnovljivce od 4,5 teravata, 1,8 teravata ili oko 32 posto čine sunčane elektrane, 1,2 teravata je udio hidroelektrana, slijede vjetroelektrane s 1,1 teravata, a ostatak otpada na geoterme i bioenergiju. U globalnoj raspodjeli kapaciteta u elektranama na čiste izvore energije među kontinentima dominira Azija s udjelom od 53,6 posto, slijede Europa s 19,1 posto, Sjeverna Amerika s 12,9 posto i Južna Amerika sa 7 posto dok su udjeli ostalih kontinenata manji od 3 posto.

U Europi je, prema izračunu IRENA-e, rastu kapaciteta obnovljivaca lani najviše je doprinijela Njemačka s 18,8 gigavata novih elektrana, a odmah iza nje je Ukrajina sa 7,5 gigavata. Njemačka ima i četvrti po veličini rast instalirane snage u sunčanim elektranama u 2014. na svijetu, a ispred su samo Kina, SAD i Brazil. Povećanje kapaciteta obnovljivaca predvode najrazvijenije zemlje svijeta. Unatoč rastu, obnovljivci još nisu dosegnuli ni globalnu polovicu ukupno instaliranih snaga u elektranama, ali se može reći da su s 46 posto udjela blizu tome.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s JANAF-om

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
30. svibanj 2025 17:05