Državni inspektorat ne smije biti okrenut kažnjavanju poduzetnika, već njihovoj edukaciji, a inspektori se ne smiju prema jednima ponašati kao da su "svete krave", a druge neprekidno nadzirati. Neke su to od primjedbi koje su gospodarstvenici iznijeli Andriji Mikuliću, glavnom državnom inspektoru, s kojim su se jučer sastali u HGK.
- Glavni nam je cilj da rad Državnog inspektorata ne bude fokusiran na represiju nego da se naglasak stavi na prevenciju i edukaciju. Naravno da je kažnjavanje krajnja mjera za teže prekršitelje, to mora biti tako ako želimo poštenu tržišnu utakmicu, ali za manje prekršaje poduzetnike treba upozoravati i dati im priliku da isprave nehotične greške - poručio je Luka Burilović, predsjednik HGK.
Upozorio je i da nadzori ponekad dugo traju i ometaju poslovanje tvrtki, kao i da propisi i pravilnici moraju biti jasni i nedvosmisleni, kako bi što manje ovisilo o slobodnoj procjeni inspektora.
- Mora se jasno znati po kojem se ključu ide u nadzor, ne smije biti 'svetih krava' - naglasio je Burilović.
Mikulić je, kako stoji u priopćenju Komore, odgovorio da se od početka funkcioniranja Državnog inspektorata, koji je Vlada nedavno ponovno osnovala povezavši dotad razdvojenih 17 inspekcija, zalaže za jaču prevenciju i edukaciju, kao i za partnerski odnos umjesto izricanja kazni.
- Nije nam cilj zatvarati gospodarske subjekte ako postoje druge opcije. Model "svaki tjedan inspektor jedan" je prošlost, neće više biti 50-ak nadzora godišnje i onih inspekcija - zaključio je Mikulić, dodavši kako neće biti razlike u tretmanu malih i velikih tvrtki.