U suvremenom društvu obilja, gdje se resursi čine beskrajnima, a dostupnost raznolike hrane se podrazumijeva, nerijetko nismo svjesni utjecaja bacanja hrane ne samo na borbu protiv siromaštva i gladi, već i na održivost života na planeti Zemlji.
Svaki odbačeni komad kruha, voća ili povrća, neiskorišteni ostaci obroka iz restorana ili onih pripremljenih kod kuće, baš svaka neiskorištena namirnica predstavlja ne samo gubitak novca i resursa, već i ozbiljnu prijetnju očuvanju ekosistema.
Odbačena hrana značajno doprinosi stvaranju stakleničkih plinova, čime potencira klimatske promjene i neugodne klimatske ekstreme kojima sve češće svjedočimo. Kada organski otpad, poput hrane, trune u anaerobnim uvjetima na odlagalištima otpada, nastaju staklenički plinovi, među kojima i metan koji ima znatno jači učinak na globalno zagrijavanje od ugljikova dioksida. Osim toga, prije nego što hrana uopće stigne do potrošača, prošla je kroz složen lanac proizvodnje i distribucije koji uključuje transport, skladištenje i ambalažu. Svaki od tih koraka generira emisije stakleničkih plinova. Kada hrana na kraju završi kao otpad, svi ti resursi postaju bespotrebno potrošeni.
Lošiji od prosjeka EU
Da je bacanje hrane ozbiljan problem s dubokim ekološkim posljedicama na okoliš, resurse i klimatske promjene, najbolje ilustrira podatak kako je bacanje hrane odgovorno za čak od 8 do 10% globalnih emisija stakleničkih plinova.
Alarmantan je podatak Eurostata kako godišnje u Hrvatskoj bacimo više od 280 tisuća tona hrane. Radi se o količini koja je, primjerice, veća nego ukupna količina hrane koju u godinu dana proizvedemo u Dukatovim tvornicama u Zagrebu, Bjelovaru i Karlovcu. No, još više zabrinjava podatak kako hrvatska kućanstva sudjeluju u stvaranju ukupnog otpada od hrane na razini zemlje s čak 76 posto. S obzirom na to kako svaki peti Hrvat danas živi na rubu siromaštva, posve je nerealno kako smo u bacanju hrane u segmentu kućanstva daleko lošiji od prosjeka Europske unije (53%) i globalnog prosjeka (61%).
Istraživanje o navikama potrošača kada je riječ o bacanju hrane, koje smo proveli u lipnju 2023. godine, pokazalo je da se razlozi bacanja hrane u kućanstvima uglavnom nalaze u preskakanju dvaju ključnih koraka - planiranja obroka i planske kupnje. No, dobra je vijest što od svih uzročnika klimatskih promjena možda najlakše možemo riješiti upravo problem prehrambenog otpada, jer na njega svatko od nas može utjecati u svakodnevnom životu.
Planiranje obroka i planska kupnja, biranje lokalnih i sezonskih proizvoda u odnosu na one proizvedene u udaljenim zemljama ili pak kontinentima, adekvatno čuvanje i smrzavanje namirnica, i svakako konzumacija eventualnih ostataka hrane aktivnosti su nužne za promjenu paradigme kada je riječ o našem odnosu prema hrani.
Upravo stoga smatram kako je nužna edukacija i osvješćivanje građana o utjecaju bacanje hrane na klimatske promjene, korištenje resursa, degradaciju bioraznolikosti, održivost sustava proizvodnje i prerade odnosno dostupnost hrane.
Primjerice, tek 40 posto građana prepoznaje razliku između oznaka na hrani "Upotrijebiti do" i "Najbolje upotrijebiti do", što dovodi do pogrešne interpretacije i nepotrebnog bacanja hrane.
Razlike među generacijama
U Hrvatskoj najčešće bacamo viškove gotovih obroka, kruh i peciva te voće i povrće. Nadalje, čak četvrtina građana baca mliječne proizvode, najčešće mlijeko i jogurt te smatra, primjerice, kako se niti jedan mliječni proizvod ne bi trebao konzumirati nakon roka naznačenog na proizvodu, bez obzira na to o kojoj se od ovih dviju oznaka radi.
Istraživanje je ukazalo i na specifične razlike u bacanju hrane između generacije Z i starijih generacija. Naime, podaci sugeriraju da mlađe generacije imaju veću svijest o ekološkim pitanjima i održivosti. Međutim, postoji jaz između njihove svijesti i praktične primjene održivih praksi, uključujući smanjenje bacanja hrane. Stoga su edukacije i praktične inicijative poput Dukatova višestruko nagrađivanog projekta "Hrana se ne baca" ključne za poticanje dosljednijeg ponašanja u skladu s ekološkim vrijednostima među mladima.
Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s Dukatom
Komentari
0