UKINUTA ISPORUKA

Gazpromova plinska blokada predstavlja opasnost za Srbiju i Mađarsku, za Hrvatsku zasad ne

Odluka Gazproma zasad nema utjecaja na nas i isporuka se odvija redovito - poručeno nam je iz PPD-a u sastavu Enna Grupe

Sjedište Gazproma

 Alexander Nemenov

Od danas Gazprom više ne isporučuje plin Poljskoj i Bugarskoj. Gazpromova blokada Poljske i Bugarske, kako doznajemo u Prvom plinarskom društvu, najvećem uvozniku prirodnog plina na hrvatskom tržištu, zasad nema utjecaja na opskrbu ruskim plinom domaćih kupaca.

- Odluka Gazproma zasad nema utjecaja na nas i isporuka se odvija redovito - poručeno nam je iz PPD-a u sastavu Enna Grupe vlasnika Pavla Vujnovca. Prije pet godina PPD je potpisao desetogodišnji ugovor s Gazpromom, koji ima ekskluzivno pravo na izvoz ruskog prirodnog plina po odluci Kremlja, o kupnji i prodaji plina.

Otkako traje agresija Rusije na Ukrajinu iz PPD-a nije bilo informacija o bilo kakvim poteškoćama u poslovanju s Gazpromom. Nakon što je predsjednik Rusije Vladimir Putin krajem ožujka objavio kako će se ruski plin plaćati u rubljima, iz PPD-a su poručili kako su dobili prijedlog Gazproma o plaćanju u rubljima te da ga proučavaju vodeći računa o preporukama Europske komisije vezano za uvoz ruskog plina.

Plaćanje u rubljima

Gazprom je ukinuo isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj s obrazloženjem da ne plaćaju već preuzete isporuke plina, što se može dovesti u vezu s odbijanjem dviju država, odnosno njihovih tvrtki za uvoz ruskog plina, da plaćaju u rubljima jer tako nije precizirano ugovorima. Ruska državna kompanija za izvoz plina upozorila je Bugarsku i Poljsku da ne uzimaju količine plina koji preko njihovog teritorija idu drugim kupcima.

A tek nekoliko sati ranije prije Gazpromove objave kako zaustavlja isporuke plina Bugarskoj i Poljskoj oglasilo se i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, objavivši tzv. rano upozorenje o zaštiti sigurnosti opskrbe plinom kojom se otvara mogućnost da država kupi plin na inozemnom tržištu i uskladišti ga u hrvatskom Podzemnom skladištu plina Okoli. U redovitim okolnostima plin nabavljaju i skladište ga u Okolima PPD, Ina i druge tvrtke, no zbog specifičnih komercijalnih uvjeta na tržištu ove godine punjenje je išlo vrlo sporo.

Na pitanje kako Gazpromova blokada isporuke plina Poljskoj i Bugarskoj utječe na stabilnost domaćeg tržišta plinom, iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja u srijedu nismo dobili odgovor. Restrikcije Gazproma prema Bugarskoj i Poljskoj uzrokovale su novi rast cijena plina na svjetskom tržištu na 125 eura za megavatsat.

Izgubljena tržišta

Iako je odluka Gazproma da prekine isporuke Bugarskoj i Poljskoj izazvala burne reakcije u Europi, energetski stručnjaci zasad nisu sigurni može li se takav potez smatrati uvodom u prekid isporuka ostalim državama. Iz Gazproma su svoju odluku branili podacima kako je već deset europskih kupaca otvorilo posebne račune za plaćanje plina u rubljima u Gazprombanci, pokušavajući na taj način odgovornost za situaciju prebaciti na kupce. Ipak, s druge strane, pojavile su se i neslužbene informacije kako su Poljaci već izvršili avansnu uplatu za potrošeni plin u travnju, pa stoga za prekid nije bilo razloga. Bilo kako bilo, za očekivati je da će cijeli spor epilog dobiti pred jednim od međunarodnih arbitražnih sudišta.

Upozorenje Gazproma Poljacima i Bugarima da ne uzimaju količine plina namijenjene drugim kupcima utoliko nisu nimalo slučajne, jer je realna mogućnost da, primjerice, Bugarska raskid ugovora proglasi nelegalnim, te nastavi uzimati plin smanjujući na taj način količine namijenjene kupcima na cijevi "nizvodno" - konkretno Srbiji i Mađarskoj.

Problem za Srbe i Mađare

Izbor Poljske i Bugarske kao prvih država kojima će biti uskraćen ruski plin ipak se ne čini slučajnom, pogotovo ako se zna da su Poljaci već najavili kako nemaju namjeru produživati ugovor s Gazpromom koji ističe 31. prosinca ove godine, dok su Bugari - inače potpuno ovisni o ruskom plinu - pred dovršetkom IGB plinovoda - koji im omogućava da praktički cijelu svoju potrošnju plina nabavljaju iz Grčke, što LNG-a iz budućeg temrinala, što azerskog plina iz velikog plinovoda TAP.

U tom kontekstu, jasno je kako su te dvije države zapravo već "izgubljena" tržišta za Gazprom, a u Bugarskoj je k tome na vlast došla prozapadna vlada koja jako politički promovira energetski otklon od Rusije. Rizik dugoročnog gubitka prihoda u ovom slučaju za Gazprom je relativno umjeren, pa je utoliko možda u Moskvi odlučeno da se na taj način izvrši pritisak na važnije i veće kupce plina u europi, poput Njemačke, Italije i Austrije. Ipak, sudeći po prvima reakcijama europskih državnika i predsjednice Europske komisije Ursule Von der Leyen vrlo je moguće da će efekt biti suprotan od željenog, te da će europske države dodatno pojačati aktivnosti na smanjenju ovisnosti o ruskom plinu.

Embargo Bugarskoj, s druge strane, predstavlja ozbiljnu opasnost za Srbiju i Mađarsku - dvije države s kojima Rusija njeguje bliske odnose - jer se one opskrbljuju plinom preko Bugarske. Problemi u odnosima Gazproma i Bugarske donose neizvjesnost glede pozdanosti i garancije količina plina koje se transportiraju u te države, pa one de facto postaju ovisne o južnom kraku plinovoda Bratstvo koji prolazi kroz ratnu zonu u Ukrajini i koji je zbog toga stalno izložen mogućnosti prekida.

Baš zato, bez obzira na uvjeravanja Gazpromovih čelnika kako će ispoštovati sve važeće ugovore, među europskim političkim čelnicima sve je više propitkivanja može li se Rusiju smatrati dugoročno pouzdanim opskrbljivačem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 21:34