Dnevni dotok ruskog plina u Europu kreće se oko 42 milijuna kubičnih metara temeljem dogovora Rusije i Ukrajine, navodi ruska agencija Tass pozivajući se na izvore u Gazpromu, najvećem trgovcu plinom na svijetu.
- Gazprom nastavlja isporučivati ruski plin za tranzit preko ukrajinskog teritorija preko plinske crpne stanice Sudzha u količini koju je odobrila Ukrajina. Količina je 42,4 milijuna kubičnih metara za 29. lipnja. Zahtjev za tranzit preko plinske crpne stanice Sokhranovka je odbijen - naveo je glasnogovornik Gazproma Tassu.
Nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. jedini pravac isporuke Gazpromovog plina europskim naručiteljima ostao je kroz Ukrajinu. Njemačka je, primjerice, prestala preuzimati ruski plin iz ‘prve cijevi‘ Sjevernog toka, a ‘druga cijev‘ tog plinovoda minirana je pod misterioznim okolnostima.
Uvoz plina iz Rusije u EU nije dio obimnog seta sankcija koje je Bruxelles zaveo Moskvi zbog agresije na Ukrajinu jer dio članica Unije, poput Mađarske, ima višegodišnje ugovore s Gazpromom koje nije htio raskinuti prije nego što osigura alternativu. Dio ruskog plina stiže u Europu Turskim tokom i Plavim tokom, ali tu su glavni korisnici Turska i zemlje južne i jugoistočne Europe dio kojih nije u Europskoj uniji.
Izvan sankcija
Iako Gazprom od ruske invazije na Ukrajinu nije prestao izvoziti u Europu, količine su znatno smanjene u odnosu na godine prije invazije. Procjenjuje se da svega 40 posto negdašnjih količina koje je Gazprom slao u EU prije 2022., šalje i sada. Isporuke Gazproma značajno su smanjene, među ostalim, zbog odluke ukrajinskog operatera prijenosnog sustava plina Naftogasa da ne dozvoli korištenje crpne stanice Sokhranovka za potrebe Gazpromova izvoza.
U jesen 2022. Naftogaz je, podsjeća agencija Tass, podnio zahtjev za arbitražu Međunarodnom arbitražnom sudu protiv Gazproma zbog navodnog kašnjenja s plaćanjem usluga transporta plina kroz Ukrajinu. Izvršni direktor Gazproma Alexey Miller Tassu je prenio stav kompanije da arbitražu Naftogaza nelegitimnom.
I ovom prilikom Gazprom je Tassu ostavio otvorenom mogućnost da potpune prekine suradnju s Naftogazom, čime bi se praktički prekinula isporuka plina kroz Ukrajinu prema zapadnoj i srednjoj Europi. U tom scenariju Gazpromu bi za izvoz u Europu ostali na raspolaganju Turski i Plavi tok. Europa je, s druge strane, već odmakla daleko u potpunom istiskivanju ruskog plina iz potrošnje i njegovom zamjenom znatno skupljim LNG-ijem, uglavnom iz SAD-a, Alžira i Katara. Prema procjenama renomiranih energetskih konzultantskih kuća poput Embera, Europa već sada ima dovoljno izvora plina za ‘izgurati‘ sezonu grijanja bez Gazproma.