Dok rat u Gazi ulazi u 22. mjesec, s više od 60.000 mrtvih, milijunima raseljenih i cijelim četvrtima sravnjenim sa zemljom, izraelsko gospodarstvo paradoksalno bilježi jedan od najjačih investicijskih valova u svojoj povijesti. BloombergBusinessweek piše kako unatoč svakodnevnim izvješćima o humanitarnoj katastrofi, strani kapital juri na Telavivsku burzu, dionice rastu, a šekel je najjači u posljednjih nekoliko godina.
Referentni indeks Tel Aviv Stock Exchangea porastao je 21,3% u prvih šest mjeseci 2025., nadmašivši gotovo sva svjetska tržišta, dok su dionice financijskih i osiguravateljskih kuća skočile 68%. IPO-ovi su se utrostručili, a šekel je ojačao više od 9% prema američkom dolaru. Prema podacima Startup Nation Centrala, prva polovica 2025. bila je najjače razdoblje za financiranje izraelske tehnologije u tri godine; 9,3 milijarde dolara privatnog kapitala, što je 54% više nego u drugoj polovici 2024. Među akvizicijama su Googleova kupnja platforme Wiz za 32 mlrd. dolara i preuzimanje CyberArka od strane Palo Alto Networksa za 25 mlrd. dolara. Nvidia planira veliki AI kampus u sjevernom Izraelu.
Kako navodi Bloomberg, ratne operacije (od spektakularnog napada na komunikacije Hezbollaha do zajedničkog udara sa SAD-om na iranski nuklearni program) strani investitori tumače kao dokaz izraelske tehnološke nadmoći.
Premda rat u pravilu šteti gospodarstvu, na Bliskom istoku je oružani sukob gotovo stalna pojava, pa investitori na njega reagiraju drukčije nego drugdje. Tako su rujanski napad na Hezbollahove komunikacijske uređaje (kada su tisuće pagera eksplodirale u rukama njegovih operativaca) protumačili kao dokaz izraelske tehnološke vještine i strateške domišljatosti. Uslijedio je kolaps Assadova režima u Siriji, oslabljenog nakon poraza Hezbollaha, a u lipnju su SAD i Izrael zajednički izveli napad na Iran, ozbiljno oštetivši njegov nuklearni program i sustave protuzračne obrane.
No može li sadašnji investicijski zamah potrajati, posebno s obzirom na sve glasniju međunarodnu osudu zbog teške humanitarne situacije u Gazi?
“Tržišta rastu, ali dio tog rasta pokreće FOMO (strah investitora od propuštanja prilike) što neće biti dovoljno za dugoročnu stabilnost,” upozorava novinare Bloomberga Idan Azoulay, glavni investicijski direktor tvrtke Sigma Clarity Investment House.
Stručnjaci zato smatraju kako Izrael treba što prije uspostaviti dobre trgovinske odnose sa susjednim državama. Drugim riječima, smatraju da Izraelu više ne treba rat. Nadalje, rast javnog duga na 70% BDP-a zahtijevat će pažljivo balansiranje između obrambene potrošnje i ulaganja u obrazovanje i infrastrukturu.
“Ako uspijemo uspostaviti mirnije odnose sa susjedima, brzo ćemo vidjeti stvaranje novih investicijskih fondova i instrumenata usmjerenih prema tržištima Zaljeva,” smatra Joseph Wolf, izvršni direktor EFG Wealth Managementa u Izraelu.
No, u ovom trenutku Izraelska vlada odbija svaku takvu sugestiju.
Netanyahuova tvrdo desna vlada ne želi prekinuti rat u Gazi dok Hamas ne bude potpuno poražen, kao što neće pristati niti na osnivanje palestinske države, što je za Izrael ključan uvjet za normalizaciju odnosa sa Saudijskom Arabijom.
Komentari
0