Projekt Rec-iM

FOTO U jeku pandemije Hrvatska u metropoli započela projekt vrijedan 232 milijuna kuna

Prema trenutačnim vizualizacijama, projekt Rec-iMi uključuje gradnju ostakljene zgrade na 5000 četvornih metara i pet katova
Budući izgled Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada
 IMI

U jeku epidemije počeli su veliki građevinski radovi na Ksaveru. Da nije bučnih bagera i oblaka prašine koji se širi s adrese Ksaverska cesta 2 do lokalnih kuća i provocira tamošnje stanovnike, možda bi neopaženo prošlo najveće i trenutačno financijski "najteže" ulaganje u znanstvenu infrastrukturu u Hrvatskoj. Naime, na mjestu Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) gradi se novi istraživački kompleks u vrijednosti 232 milijuna kuna.

Prema trenutačnim vizualizacijama, projekt Rec-iMi (Istraživačko-edukacijski centar za zdravstvenu i medicinsku ekologiju i zaštitu od zračenja) uključuje gradnju ostakljene zgrade na 5000 četvornih metara i pet katova, opremljenu laboratorijima, mini tehnološkim parkom i najsuvremenijom znanstveno-istraživačkom opremom. Glavna zgrada Instituta ostat će na mjestu, ali će proći opsežnu rekonstrukciju. Nekoliko starih pomoćnih objekata na toj lokaciji bit će srušeno.

Iz fondova Europske unije financiralo se 85 posto projekta, a jednom kad bude dovršen, kažu u IMI-ju, bit će to najznačajniji znanstveni institut u ovom dijelu Europe u kojem će se znanstvenici baviti istraživanjima u zdravstvenoj i medicinskoj ekologiji i zaštiti od zračenja.

IMI
Budući izgled Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada

- Zapravo je sve krenulo i prije 2015. godine, nakon što sam se vratio na Institut i rekao 'čujte, ljudi, imamo europske fondove, mogli bismo kompletno modernizirati našu ustanovu'. Uprava Instituta je pristala, prijavili smo natječaj i on je odobren 2017. godine - prepričava Radovan Fuchs, idejni začetnik projekta i dugogodišnji znanstveni savjetnik na Institutu. Fuchs je, naime, ondje počeo znanstvenu karijeru, na odjelu toksikologije, a povremeno ju je prekidao izletima u politiku. Zadnji izlet, prije negoli se vratio na mjesto pomoćnika ravnateljice Instituta Ane Lucić-Vrdoljak, bio je 2009. godine. Tada je dvije godine obnašao funkciju ministra znanosti, obrazovanja i sporta u Vladi Jadranke Kosor.

Nakon povratka u Institut i ulaska Hrvatske u Europsku uniju, u to vrijeme Milanovićeva vlada pokrenula je 2015. izradu strukturnog dokumenta, tzv. plana razvoja istraživačke infrastrukture u Hrvatskoj. Dokument je obuhvaćao sve važne domaće znanstvene i istraživačke institucije za koje su potrebne građevinske i ine investicije, a Fuchs je prepoznao priliku i za Institut medicine rada.

- Taj se plan donosio na razdoblje od pet godina i predviđao povlačenje sredstava iz Europske unije. Mi smo aplicirali sa zahtjevom da želimo povećati naše znanstvene kapacitete. Nismo uspjeli iz prve, bilo je to vrijeme kad smo tek učili pisati europske projekte, ali iz druge nam je uspjelo. Petogodišnje razdoblje sada je zaključeno sa 2020. i trebao bi se pregovarati novi plan za sljedećih pet godina - objašnjava Fuchs.

Sredstva iz Europske unije za Rec-iMi osigurana su na kraju u svibnju 2018. Tada je u Ministarstvu znanosti i obrazovanja održano svečano potpisivanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Od 20-ak infrastrukturnih projekta koji su tada dobili ukupno milijardu kuna sredstava EU, usput budi rečeno, ksaverski je centar dobio četvrtinu, čime je postao najizdašniji znanstveni projekt u posljednjih deset godina.

IMI
Budući izgled Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada

Radovi na novoj zgradi počeli su napokon sredinom veljače ove godine. Fuchs dodaje da bi počeli i prije, ali se otegla procedura s javnom nabavom. U neobičnom spletu okolnosti, rušenje objekata na lokaciji počelo je mjesec dana prije potresa u Zagrebu u kojem je ozbiljno stradala glavna zgrada Instituta. Srećom, osim štete na inventaru i instrumentima, statika zgrade nije ugrožena pa je dobila žutu naljepnicu, što znači da je privremeno neupotrebljiva. Rekonstrukcija je projektom ionako predviđena, kaže Fuchs. Pomoćni objekti, pak, sagrađeni oko glavne zgrade, upravo su srušeni, kao što je, također, projektom unaprijed definirano, i na njihovu se mjestu radi iskop za novu zgradu.

Dovršetak radova na novoj zgradi očekuje se u travnju sljedeće godine, a nakon toga počinje kompletna rekonstrukcija i obnovu glavne zgrade. Osim što će dobiti novo pročelje, iznutra će se proširiti prostor, srušiti zidovi i napraviti moderni uredi i dva laboratorija. Znanstvenici bi u novi kompleks mogli useliti krajem 2021. godine ako radovi budu išli prema planu.

Kad to sve skupa završi Hrvatska bi trebala dobiti 8000 četvornih metara najmodernijih znanstveno-istraživačkih prostora. Zgrada će, kaže Fuchs, biti energetski učinkovita, s dizalicama topline i sofisticiranim pročeljem. U prizemlju nove zgrade bit će smješten odjel medicine rada s uređenim ambulantama i prostorima za dijagnostičke i istraživačke potrebe i svi laboratorijski prostori - biokemijski, kemijski, toksikološki, kao i prostori za rad sa staničnim kulturama i nanočesticama. Također, bit će tu i dva posebna laboratorija za rad s visokotoksičnim supstancama. Taj će labos imati posebne sigurnosne sustave, bit će pod zasebnim sustavom ventilacije i filtriranja zraka.

Velika je to razlika u odnosu na dosadašnje prostorije Instituta, drugog po veličini u državi. One su, ruku na srce, odslužile svoje. Rijetko tko bi rekao da ti dotrajali uredi udomljavaju doktore znanosti, kemičare, biokemičare, prehrambene biotehnologe, molekularne biologe, farmaceute, fizičare, liječnike, veterinare. Njih 150. Inače, središnja je zgrada sagrađena još prije Drugog svjetskog rada, a 1947. godine utemeljen je Institut za medicinu rada. Bila je to među prvim odlukama ondašnjeg predsjednika Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU) dr. Andrije Štampara. Prateći snažnu jugoslavensku industrijalizaciju, hrvatski liječnik svjetskog glasa i utemeljitelj javnog zdravstva htio je ustanovu koja će se baviti zaštitom na radu i higijenom rada. U posljednjih 40 godina, kako se kapacitet i djelokrug poslova Instituta širio, među ostalim na toksikologiju, dozimetriju zračenja, zaštitu okoliša, zaštitu od kemijskog oružja, ispitivanje kakvoće zraka, uz glavnu su zgradu nadograđivani novi objekti. Fuchs kaže da su to sve bila ad hoc rješenja. Zgrade su se slagale jadna na drugu, a dvije garaže pretvorene su u laboratorije. Svi su ti objekti sada srušeni da bi se napravilo mjesta za novi centar.

IMI
Budući izgled Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada

Prije početka radova u veljači 160 djelatnika, uključujući znanstveni i uredski kadar, preseljeni su u zgradu Vodoprivrede na Petrovaradinskoj cesti. Dio ih radi od kuće, kažu u IMI-ju, a dio, posebno oni koji rade na, primjerice, kontroli kvalitete zraka, dozimetriji zračenja ili kontroli otrovanja, moraju biti u laboratorijima Vodoprivrede unatoč epidemiji kako bi javno zdravstvo funkcioniralo nesmetano.

Pitanje je tajminga, međutim, neizbježno. Zanima nas kako je u ovakvim okolnostima, imajući na umu epidemiju i nedavni potres u Zagrebu, krenuti u tako velik i skup infrastrukturni projekt kao što je gradnja nove zgrade Instituta? Fuchs odgovara da tu nema izbora. Projekt koji financira Bruxellesa ima stroge, zadane financijske i vremenske uzance. Usto, kad su prije pet godina raspisivali projekt, nitko nije mogao pretpostaviti da će doći do ovakve situacije. Sada, vjeruje, projekt bi mogao donijeti i neke koristi za gospodarstvo.

- Ova nam je pandemijska kriza, ako išta, pokazala koliko je važno da naša zemlja ima jake, suvremene medicinske i istraživačke centre. Posebno uzimajući u obzir to da se Institut medicine rada bavi, među ostalim, nekim visokotoksičnim supstancama, kao što su bojni otrovi. Uz to, možemo reći i da je ovo sreća za gospodarstvo. Čini se da u bližoj budućnosti neće biti većih građevinskih i infrastrukturnih projekata poput ovog, koji bi zapošljavali ljude - ističe Fuchs.

Za građevinske radove zadužena je domaća građevinska tvrtka Kamgrad. Prema Fuchsovim riječima, oni su na natječaju prošli nudeći najjeftiniju ponudu u okviru predviđenih troškova građevinskih radova - od 95 milijuna kuna.

IMI
Budući izgled Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada

- Bilo je uz njih još šest ponuda, tri domaće tvrtke i tri iz Slovenije, a da postupak javne nabave nije toliko kompliciran, vjerojatno smo mogli početi s radovima prije pola godine i nova bi zgrada bila pod krovom - žali se dodajući da bi to, ako se ikad opet vrati u politiku, bila prva stvar na kojoj bi inzistirao - promjena Zakona o javnoj nabavi.

Osim građevinskih radova, gotovo 40 milijuna kuna iz odobrenih 230 milijuna kuna,predviđeno je za nabavu najsuvremenije opreme. Dio finih instrumenata koje su trenutačno koristili oštećen je u potresu i tek se mora ustanoviti jesu li sigurni za rad. Unutar "mini tehnološkog parka”, kako ga nazivaju, predviđeni su modularni laboratoriji, točnije biokemijski i toksikološki labos, koji bi služili za ispitivanje čestica u prirodi, zraka, teških metala, pesticida, otrova. I dosad su, uz Državni hidrometeorološki zavod, bili vodeća ustanova za kontrolu kvalitete zraka u Hrvatskoj, a jedini se bave i zaštitom od kemijskog oružja. Bave se i teškim metalima, a manje je poznato i da provode testiranja na drogu. Neinvazivnim metodama, na temelju uzorka vlasi kose, mogu otkriti korištenje narkotika i do godinu unatrag.

Brojke

- 8000 četvornih metara, najsuvremeniji znanstveno-istraživački centar u ovom dijelu Europe

- 5000 četvornih metara prostora nove moderne zgrade

- 5 katova modernih laboratorija za biokemijske, kemijske, toksikološke i nanočestične analize

- 40 milijuna kuna za najsuvremenije instrumente

- 160 zaposlenika (kemičari, biokemičari, biotehnolozi, molekularni biolozi, farmaceuti, fizičari, liječnici)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2022 02:14