- Činjenica jest da su mladi, unatrag deset godina, idealno zaposlenje tražili u velikim kompanijama ili državnim tvrtkama, ali danas je situacija drugačija. Mladi žele karijere počinjati iz startupa, žele otvarati vlastite tvrtke - rekla je Olivera Majić, zamjenica zagrebačkoga gradonačelnika, na jučerašnjoj međunarodnoj startup konferenciji “Zagreb Connect” na Zagrebačkom velesajmu, u organizaciji Grada Zagreba i Zagrebačkog inovacijskog centra (ZICER).
Prema njezinim riječima, Zagreb već godinama daje podršku mladim i inovativnim tvrtkama na tom putu i ne namjerava stati. Uz proširenje prepoznatljivog ZICER-a (prijašnjeg Tehnološkog parka) u paviljonu 12 Zagrebačkog velesajma koji je već “udomio” gotovo stotinu startupa, Majić je najavila i skorašnje otvaranje još šest laboratorija u Zagrebu koji bi trebali pospješiti suradnju gospodarstva i akademske zajednice, a sve će se to financirati fondovima EU.
- Prije pet godina, kada smo pokrenuli Zagreb Connect i nakon što smo prije tri godine pokrenuli naš predakceleracijski program Startup Factory, Zagreb smo označili kao važnu startup točku na karti Europe - rekao je Frane Šesnić, direktor Zagrebačkog inovacijskog centra.
Startup kultura
Da je startup kultura doista uzela maha u hrvatskoj metropoli, ali i diljem zemlje, dokaz je i više od 500 posjetitelja koji su jučer pohodili peti Zagreb Connect. Svi su s nestrpljenjem iščekivali proglašenje pet pobjedničkih startupa koji će ove godine podijeliti fond od 860 tisuća kuna, odnosno svaki po 160 tisuća kuna.
Makabi, Zebra Cross, Wingo, OmoLab i Stratowave Connect pet je startupa koji su pobjednici ovogodišnjeg Startup Factoryja, prvog javno financiranog predakceleracijskog programa na području Zagreba, koji se jučer održao u okviru Zagreb Connecta.
- Taj će nam novac pomoći da dođemo do 1,5 milijuna kuna iz EU fondova, kako bismo dodatno razvili i unaprijedili naš proizvod - rekli su nam Hrvoje Livnjak i Martina Osmak iz tima Wingo. Njihov je tim izradio stol s integriranim grijanjem u postolju, inovaciju koja će biti važna restoranima i kafićima.
- Već imamo aplikaciju za hrvatsko tržište, a ovaj će nam novac pomoći da naš proizvod poguramo i na strana tržišta - objasnio je Petar Reić, Splićanin koji stoji iza OmoLaba, laboratorija za vizualnu komunikaciju koji razvija alate za pomoć djeci s disleksijom. Razvili su posebne fontove za one koji boluju od disleksije i mobilnu aplikaciju OmoReader. Reić je u cijeli pothvat krenuo, kako kaže, kada je prije dvije godine uočio da njegova kći ima problema s čitanjem.
U galeriji pogledajte fotografije s dodjele nagrada:
Kriteriji
Inače, peteročlani je žiri pobjednike vrednovao po kriterijima inovativnosti ideje i tržišne isplativosti, a najveću je težinu nosila prezentacija, odnosno trominutni “pichevi” u kojima su ekipe morale što konciznije objasniti svoju ideju. “Čekove” je pobjednicima uručio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
- Stigao sam baš na financiranje - našalio se Bandić. - Želim čestitati pobjednicima i zahvaliti svima, 17 timova je sudjelovalo, a treba pripaziti i na tim koji će dobiti utješnu nagradu za najbolju prezentaciju - istaknuo je. To je startup Slavka Radmana, Silver monitor - dobitnik 60 tisuća kuna za najbolju prezentaciju ideje razvio je narukvicu koja prati biometrijske funkcije i sigurnost starijih osoba.
Makabi je razvio kapsulu za prehranu i zaštitu biljnih kultura u želji da se suzbije upotreba pesticida, a Zebra Cross pametni sustav za pješake koji svjetlosnim signalima upozorava vozače kada prelaze cestu. Stratowave Connect, pak, radi na rješenjima za bežičnu telekomunikaciju na velikim udaljenostima za dronove.
Domaći IT-jevci
No, i domaći su IT-jevci itekako prisutni na globalnoj sceni. Infobip, tvrtka koju nazivaju i divom iz Vodnjana, jedina je hrvatska IT tvrtka čija se korisnička baza broji u milijardama ljudi, a zapošljava više od 1400 ljudi.
- Samo sedam godina trebalo nam je da dođemo do prihoda od 100 milijuna dolara. Našu tehnologiju, siguran sam, svi ovdje koristite, posredno ili neposredno - rekao je okupljenima Roberto Kutić, direktor i suosnivač Infobipa, koji je prije 12 godina pokrenuo u Vodnjanu. U tom istarskom mjestu napravili su ogroman kampus u kojem njihovi zaposlenici žive i rade. Stoga, kaže Kutić, jasno mu je kako je to počinjati kao startup iz male sredine i dogurati do tvrtke koja ima urede u više od 60 zemalja, a na listi njihovih klijenata su kompanije poput WhatsAppa, Vibera, Ubera, globalnih telekoma, ali i više od 300 svjetskih banaka za koje izrađuju IT komunikacijska rješenja.
- Svaka tvrtka mora znati zašto postoji. Sve što vam treba jest upornost, vizija, kvalitetni ljudi i malo sreće - ohrabrio je mlade startupovce Kutić.
Ambicija je Infobipa, ističe, postati centar inženjerstva u Hrvatskoj. Za lipanj iduće godine najavio je, iznenadivši okupljene, gradnju još jednog kampusa u Zagrebu, po uzoru na one u Silicijskoj dolini. Bit će to kompleks na gotovo 3000 četvornih metara sa 650 radnih mjesta.
Motti Peer: 'Reklamirati se treba uspješno, ali jeftino'
Direktor izraelske PR tvrtke Blonde 2.0 koja marketinški potpomaže nove i rastuće startupe, Motti Peer ime je zacijelo poznato svakom startupovcu. Nakon njegova govora postalo je jasno i zašto.
- Ljude nije briga za vaš startup ni za vašu ideju, zanima ih vijest, zanima ih nešto novo - oštro je počeo iskusni Motti Peer, koji je posljednjih godina putem svoje agencije Blonde 2.0 pomogao desecima startupa da ukupno zarade gotovo milijardu dolara. Okrutna je stvarnost startup svijeta da 95 posto tih mladih tvrtki, bez obzira na originalnost ideje, brojnost investicija i stručnost zaposlenika, u prve dvije godine propadne, a da bi se to izbjeglo, rekao je, potrebno je reklamirati se - uspješno, ali jeftino.
- Nije važno je li vijest dobra ili loša, potrebno je pronaći način kako svoj proizvod povezati s trenutnim događajima - rekao je Peer, navodeći primjer aplikacije Whipler, za koju je njegova tvrtka napravila uspješnu PR kampanju. Whipler je, kako kaže, mobilna aplikacija za spojeve poput Tindera. - Koristite sve platforme koje su vam na raspolaganju, blogove ili YouTube. Za takve kanale nisu potrebna velika ulaganja, a dopiru do puno ljudi - zaključio je Peer.