Suglasivši se s prevladavajućim ocjenama da u razvoju hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala s riječi konačno treba prijeći na djela, predsjednik Uprave Nove ljubljanske banke Blaž Brodnjak predložio je na poslovnom forumu Jutarnjeg lista i Dela u zagrebačkom hotelu Esplanade posvećenom razvoju tržišta kapitala dvaju država da vlade Hrvatske i Slovenije izađu s javnom ponudom dionica (IPO) Nuklearne elektrane Krško.
- Zašto ne staviti na burzu nuklearke? Zašto ne ponuditi 25 posto kapitala kroz IPO za NEK? Čovjek sam integracija, ne vidim zašto se ne bi stvorilo zajedničko tržište kapitala, zajedničkim javnim ponudama. U Sloveniji se vrlo lako može na burzu staviti i državno poduzeće DARS, ponuditi 25 posto dionica tvrtke, recimo. Država to ne radi, zašto? Je li iskreno za razvoj tržišta kapitala? - upitao se Brodnjak na prvom od dva središnja panela skupa u Esplanadi kojem je nazočilo oko 200 dionika financijskog sektora Hrvatske i Sloveniji, menadžera vodećih kompanija dvaju država i stručnjaka za tržište kapitala.
Uz Brodnjaka u spomenutome panelu su sudjelovali predsjednik Uprave fonda ‘Triglav Skladi‘ Benjamin Jošar, osnivačica i vlasnica kompanije ‘Prva Group‘ dr. Alenka Žnidaršič Kranjc, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić, predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina uz moderiranje novinarke HRT-a Zrinke Grancarić.
Podržavši Brodnjaka u prijedlozima za integracije tržišta kapitala, Dinko Lucić ocijenio je da se Hrvatska kreće u dobrom smjeru kada su u pitanju gospodarski i razvoj tržišta kapitala.
- Mi smo imali razne krize u financijskom sektoru nakon raspada bivše države. Srednja i starija generacija se jako dobro sjećaju tih kriza koje su prevladane i zato kažem da se razvijamo u dobrom smjeru. Ako trebamo biti kritični, moramo pohvaliti i ono što se radi dobro - kazao je predsjednik Uprave PBZ-a. Referirajući se na podatak da svega 3,5 posto hrvatskih građana ima u vlasništvu dionice, Lucić je podsjetio da je država s svoje strane dala u javne ponude i dionice HT-a i dionice Ine te da su, naglasio je, u javnim ponudama sudjelovao veliki broj građana.
- Razvoj koji je iniciran javnim ponudama HT-a i Ine zaustavljen je velikom globalnom financijskom krizom 2008. koja je utjecala i na pad tržišta kapitala u Hrvatskoj - napomenuo je Lucić. Dalibor Ćubela polemizirao je s raširenom ocjenom da je previše kapitala građana stavljeno u depozite u bankama.
- Bio bih vrlo oprezan prema porukama da se depoziti usmjere u druge oblike ulaganja na tržištu kapitala. Ako se ne razvijaju ekonomija i poduzeća, čekate Godota s zahtjevima da se razvijaju drugi oblici ulaganja na tržišta kapitala osim depozita - komentirao je Ćubela. Prvi čovjek Zabe podržao je ideje da se državne kompanije stave na Zagrebačku burzu. Marko Badurina skrenuo je pozornost na snažan razvoj digitalnih platformi za trgovanje vrijednosnicama koje, kazao je, malim ulagačima daju bržu transakcijsku potporu od banaka.
- Jedno od pitanja koje su digitalne platforme otvorile su širina i dubina tržišta. Ponuda trezorskih zapisa u Hrvatskoj za male ulagače donijela je oko 50 tisuća novih ulagača koji su sklopili ugovore s brokerima. To nam govori da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se potaknuo razvoj tržišta kapitala - naveo je Badurina. Dalibor Ćubela upozorio je kako poslovne banke imaju veliku prednost na tržištu i zbog snažnih ulaganja u sigurnost, navevši kako je Zagrebačka banka uložila više od 100 milijuna eura u sigurnost poslovanja.
- Nisam stručnjak za kriptovalute, pa ne bih ni komentirao što se tu događa i kakvi su trendovi. Svakako sam za snažniju regulaciju rizičnih ulaganja - kazao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke, čiji je osvrt na kriptovalute inciirao podatak guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, iznesen na skupu u Esplanadi, da se Hrvatska i Slovenija unutar EU izdvajaju po sklonosti njihovih građana da ulažu kriptovalute.
Guverner Vujčić skrenuo je sudionicima skupa u Esplanadi pozornost, među ostalim, i na važnost tržišta kapitala za podjelu rizika.
- Europsko tržište kapitala je bankocentrično, nasuprot, primjerice, američkom tržištu kapitala gdje veći dio ‘šokova‘ može podijeliti više ‘igrača‘. Slaba raspodjela rizika povećava snagu tržišnih šokova. Kad dođe kriza, iskustvo je pokazalo da su tržišno orijentirani financijski sustavi otporniji na stresne epizode - upozorio je Vujčić. Financijske imovine Hrvatske i Slovenije, dodao je, znatno su manje od prosjeka europodručja.
Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman sudionike skupa u Esplanadi upozorio je na razlike između tržišta kapitala u SAD-u i u Europi.
- U SAD-u poduzeća oko 75 posto potrebnog kapitala nabavljaju na tržištu kapitala, dok je u EU taj udio oko 25 posto. Jaz između oblika financiranja hrvatskih tvrtki i tvrtki u razvijenijim dijelovima EU dodatan je - kazao je Žigman. Statistike financijskog ponašanja kućanstava u SAD-u i Europi, dodao je prvi čovjek HANFA-e, također ukazuju na prednost SAD-a.
TIJEK KONFERENCIJE
14:35 - Završila je Konferencija "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja". U nastavku teksta možete pročitati više o izlaganjima sudionika i tematskim panelima koji su se na njoj održali.
14:31 - Uloga fondova privatnog i rizičnog kapitala u Hrvatskoj i Sloveniji kontinuirano raste, kao i svijest da su to važne poluga rasta naših relativno malih tržišta koja počivaju na malom i srednjem poduzetništvu. Pritom se kao jako važna pokazala i potpora financijskih institucija kao što su razvojne banke i mirovinski fondovi, a primjer dobre prakse svakako je drugi mirovinski stup koji ne samo da je održiv već ima i potencijal za daljnji razvoj, složili su se sudionici panela o ulozi privatnih i rizičnih fondova na skupu u Esplanadi.
Igor Čičak, predsjednik uprave fonda privatnog kapitala Provectus Capital Partners istaknuo je kako private equity ima sve veću ulogu u Hrvatskoj i regiji, uz sve jači trend osnivanja novih fondova. Naveo je podatak da je u Hrvatskoj od strane fondova privatnog kapitala dosad uloženo 3 milijarde eura u projekte.
"Private equity ima velik doprinos razvoju ekonomije, a jedan od sjajnih primjera je i stvaranje jednoroga kao što je Infobip", kazao je Čičak.
Miran Kovač, direktor Alfi Private Equity fonda, najvećeg fonda privatnog kapitala u Sloveniji, tvrdi da su tvrtke sve više svjesne da je dobro imati ulagače mimo komercijalnih banaka.
Petar Vlaić, predsjednik Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) zadovoljan je činjenicom da se više ne zazire od fondova rizičnog kapitala, kao i liberalizacijom tržišta koja je povećala mogućnosti za ulaganja mirovinaca. Podsjetio je da su ulaganja u fondove A kategorije možda rizičnija, no nose veće prinose.
Luka Podlogar, predsjednik uprave NLB Skladi istaknuo je kako veći pristup fondovima ima ogroman utjecaj na inovativnost, istaknuvši kako Hrvatska ima jaku bazu kapitala u mirovinskim fondovima.
"Naše ekonomije se baziraju na malom i srednjem poduzetništvu i bilo bi još bolje kad bi taj segment imao veću podršku država, u smislu olakšica za ulaganja, ne samo poreznih nego i admistrativnih, kazao je Podlogar.
Hrvoje Čuvalo, predsjednik uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) istaknuo je kako je HBOR sudjelovao u pokretanju nekolicine fondova rizičnog kapitala u suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF). Konkretno radi se o ukupno sedam različitih fondova, od kojih je pet već aktivno, a dva su u fazi osnivanja.
U svemu treba voditi računa o pitanjima održivosti i zelene tranzicije, koja su danas ključna u donošenju odluka o ulaganju, kao i svijest o ulaganju u dugoročne projekte, istaknuo je Andrej Petek, član uprave Triglav Skladi uoči panela.
“Naša je odgovornost prema klijentima, društvu i okolišu dugoročno stvaranje novih vrijednosti, kao i poticanje transparetnosti, većeg uključivanja modernih tehologija i podizanje razine blagostanja. To su vrijednosti koje je Triglav Skladi integrirao u budućoj strategiji razvoja, svjesni da dugoročan rast donosi i veće prinose.
Možemo li jamčiti dugoročan rast i održivost ako ulažemo u poduzeća koja ne drže do zaštite okoliša, koji krše prava zaposlenika? Dugoročno to neće donijeti rast vrijednosti. Održivost ima pozitivan utjecaj na dugoročan rast i uključivanje održivosti nije samo stvar potražnje nego odgovornosti ptema klijentima”, kazao je Petek u svojoj uvodnoj prezentaciji uoči panela o financiranju tvrtki s pristupom fondovima rizičnog i privatnog kapitala.
Petek dodaje i važnost jačanja svijesti o klimatskim promjenama u donošenju odluka o budućim ulaganjima, ali i većeg angažmana u procesu donošenja odluka. “Moramo koristiti svoja prava da se aktivno uključimo u glasanje na skupštinama, makar imali i nekoliko postotaka udjela u vlasništvu, poručio je Petek.
14:29 - Pitanja održivosti i zelene tranzicije danas su ključna u donošenju odluka o ulaganju, kao i svijest o ulaganju u dugoročne projekte, istaknuo je Andrej Petek, član uprave Triglav Skladi u drugom dijelu današnje konferencije "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja", koja je u Zagrebu okupila vodeće stručnjake i čelne ljude financijskog sektora iz Hrvatske i Slovenije.
“Naša je odgovornost prema klijentima, društvu i okolišu dugoročno stvaranje novih vrijednosti, kao i poticanje transparetnosti, većeg uključivanja modernih tehologija i podizanje razine blagostanja. To su vrijednosti koje je Triglav Skladi integrirao u budućoj strategiji razvoja, svjesni da dugoročan rast donosi i veće prinose. Možemo li jamčiti dugoročan rast i održivost ako ulažemo u poduzeća koja ne drže do zaštite okoliša, koji krše prava zaposlenika?
Dugoročno to neće donijeti rast vrijednosti. Održivost ima pozitivan utjecaj na dugoročan rast i uključivanje održivosti nije samo stvar potražnje nego odgovornosti ptema klijentima”, kazao je Petek u svojoj uvodnoj prezentaciji uoči panela o financiranju tvrtki s pristupom fondovima rizičnog i privatnog kapitala.
Petek dodaje i važnost jačanja svijesti o klimatskim promjenama u donošenju odluka o budućim ulaganjima, ali i većeg angažmana u procesu donošenja odluka. “Moramo koristiti svoja prava da se aktivno uključimo u glasanje na skupštinama, makar imali i nekoliko postotaka udjela u vlasništvu, poručio je Petek.
12.40 - U završnici prvog od dvaju panela skupa u Esplanadi posvećenog razvoju tržišta kapitala, u dijelu rasprave o kriptovalutama, Dalibor Ćubela upozorio je kako poslovne banke imaju veliku prednost na tržištu i zbog snažnih ulaganja u sigurnost, navodeći i da je u zadnjih nekoliko godina Zagrebačka banka uložila više od 100 milijuna eura u razvoj sustava: - naša m-zaba aplikacija ima 650 tisuća aktivnih korisnika koji jednom mjesečno obave transakciju. Veliko povjerenje imamo i spremni smo konkurirati, a svaka konkurencija je zdrava i dobra, i u korist naših potrošača.
Nisam veliki stručnjak za kriptovalute, pa ne bih niti komentirao što se tu događa i kakvi su trendovi. Svakako sam za snažniju regulaciju rizičnih ulaganja - rekao je predsjednik Uprave Zagrebačke banke.
Marko Badurina polemizirao je s tvrdnjama da hrvatski porezni sustav nije naklonjen ulaganjima na tržištu kapitala, podsjetivši, među ostalim, na primjere oporezivanja dividendi u drugim članicama Unije.
- Kao društvo smo uglavnom prekritični i kao takvi kritiziramo sve što je naše vlastito, bilo to dobro ili loše. Ako govorimo o sustavima oporezivanja Hrvatska je vrlo konkurentna u europskim razmjerima, dapače, hrvatskih 12 posto poreza na dobit je među najnižima u EU, dok recimo razvijenija tržišta poput Njemačke i Francuske imaju između 25 i 35 posto, a Danska gdje se nalazi kompanija s najvećom tržišnom kapitalizacijom u EU - Novo Nordisk - ima 42 posto. Tako da ne bih rekao da su nam potrebni dodatni porezni poticaji u ovom segmentu - komentirao je predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke.
Moderatorica panela Zrinka Grancarić zatražila je od Blaža Brodnjaka dodatno objašnjenje ocjene da nije optimist u pogledu razvoja unije kapitala u EU, na što je Brodnjak izrazio uvjerenje da bez brzog proširenja na Zapadni Balkan ni sama Unija nema sjajnu budućnost. Nakon Brodnjakova istupa Grancarić je zaključila prvi od dvaju panela skupa u Esplanadi.
12.25 - U nastavku prvog od dvaju središnjih panela skupa u Esplanadi pod nazivom "Važnost razvoja štednih proizvoda i poticaja za pojedince i nacionalno gospodarstvo", predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela polemizirao je o raširenoj ocjeni da je previše kapitala građana stavljeno u depozite u bankama.
- Bio bih vrlo oprezan prema porukama da se depoziti usmjere u druge oblike ulaganja na tržištu kapitala. Ako se ne razvijaju realna ekonomija i poduzeća, ‘čekate Godota‘ sa zahtjevima da se razvijaju drugi oblici ulaganja na tržišta kapitala osim depozita - komentirao je Ćubela. Prvi čovjek Zabe podržao je ideju da se državne kompanije uvrste na Zagrebačku burzu.
Blaž Brodnjak ocijenio je da Hrvatskoj za razvoj tržišta kapitala nedostaje izlistavanje jedne velike kompanije na burzi i razvoj financijske pismenosti, a da Sloveniji, kako je rekao, nedostaje još više sastojaka za razvoj tržišta kapitala.
- Kada bismo imali dionice jedne tvrtke izlistane na Zagrebačkoj i Ljubljanskoj burzi, onda bi integracija dala neki učinak. Ovako to nije slučaj - komentirao je predsjednik Uprave NLB-a. Dinko Lucić ukazao je na velike mogućnosti koje pruža plasman zelenih obveznica na tržište kapitala.
- Projekti kao što su energetska učinkovitost i drugi projekti zelene tranzicije imaju širu korist za zajednicu. Isto tako, ne treba inzistirati samo na novim tvrtkama na burzi nego i na sekundarnim i tercijarnim izdanjima postojećih tvrtki na burzama - ustvrdio je predsjednik Uprave PBZ-a. Alenka Žnidaršić Kranjc zauzela se za brže procedure izdavanja potrebnih dozvola za ponude investicijskih fondova na hrvatskom i slovenskom tržištu kapitala. Marko Badurina skrenuo je pozornost na snažan razvoj digitalnih platformi za trgovanje vrijednosnicama koje, rekao je, malim ulagačima daju bržu transakcijsku potporu od banaka.
- Jedno od pitanja koje su digitalne platforme otvorile su širina i dubina tržišta. Ponuda trezorskih zapisa u Hrvatskoj za male ulagače donijela je oko 50 tisuća novih ulagača koji su sklopili ugovore s brokerima. To nam govori da je potreban sveobuhvatan pristup kako bi se potaknuo razvoj tržišta kapitala - naveo je Badurina.
11.54 - Na prvom od dvaju središnjih panela skupa u Esplanadi pod nazivom "Važnost razvoja štednih proizvoda i poticaja za pojedince i nacionalno gospodarstvo" sudjelovali su predsjednik Uprave fonda Triglav Skladi Benjamin Jošar, osnivačica i vlasnica kompanije Prva Group dr. Alenka Žnidaršič Kranjc, predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić i predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina uz moderiranje novinarke HRT-a Zrinke Grancarić.
- Nisam toliki optimist kada je u pitanju unija kapitala u Europskoj uniji. Povezivanje hrvatskog i slovenskog tržišta također ima puno izazova. Pogledajmo, primjerice, oporezivanje kapitala u dvije države, imamo tu značajne razlike - upozorio je Blaž Brodnjak. Podsjetivši da dionica Nove Ljubljanske banke jedina s ovih prostora kotira na Londonskoj burzi, Brodnjak je rekao da u dionicu NLB-a investiraju ljudi iz cijelog svijeta.
- U Sloveniji se vrlo lako može staviti na burzu državno poduzeće DARS. Država to ne radi, zašto? Je li iskreno za razvoj tržišta kapitala - upitao je predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke. Predložio je i da Hrvatska i Slovenija stave u javnu ponudu vrijednosnice Nuklearne elektrane Krško (NEK) kako bi se financirala njezina dogradnja. Brodnjak se zauzeo i za integraciju hrvatske i slovenske burze.
- Čovjek sam koji se zalaže za integracije. Bile su mi suze u očima kada smo nakon 33 godine ušli na hrvatsko tržište. U svim drugim državama bivše Jugoslavije treći smo po jačini - poručio je Brodnjak, kojeg je u prijedlozima za integraciju tržišta kapitala podržao Dinko Lucić. Hrvatska se, ocijenio je Lucić, kreće u dobrom smjeru kada su u pitanju gospodarski i razvoj tržišta kapitala.
- Mi smo imali razne krize u financijskom sektoru nakon raspada bivše države. Srednja i starija generacija jako se dobro sjećaju tih kriza, koje su prevladane i zato kažem da se razvijamo u dobrom smjeru. Ako trebamo biti kritični, moramo pohvaliti i ono što se radi dobro - rekao je predsjednik Uprave PBZ-a. Referirajući se na podatak da samo 3,5 posto hrvatskih građana ima u vlasništvu dionice, Lucić je podsjetio da je država dala u javne ponude i dionice HT-a i dionice Ine te da je, naglasio je, u javnim ponudama sudjelovao velik broj građana.
- Razvoj koji je iniciran javnim ponudama HT-a i Ine zaustavljen je velikom globalnom financijskom krizom 2008. koja je utjecala i na pad tržišta kapitala u Hrvatskoj - napomenuo je Lucić.
11.34 - U izlaganju pod nazivom "Rizici i prilike tržišta kapitala u svijetu nakon globalizacije", glavni savjetnik za makroekonomiju UniCredit Grupe Erik Fossing Nielsen poručio je sudionicima skupa u Esplanadi da brojne odgovore na pitanja koja stoje pred Europom, kada je riječ o ekonomskoj budućnosti i pripadajućim izazovima, daje nedavno objavljena analiza bivšeg predsjednika Europske središnje banke Marija Draghija.
- Draghi procjenjuje da će Europska unija u cilju prevladavanja jaza u produktivnosti koji ima u odnosu na SAD između 2025. i 2030. morati uložiti između 750 milijardi i 800 milijardi eura. Kada, primjerice, govorimo o Draghijevoj procjeni da će iz javnih izvora biti potrebno uložiti između 150 i 160 milijardi eura, postavlja se pitanje hoće li to biti financiranje članica ili EU - naveo je Fossing. Kada je riječ o privatnim izvorima za investicije koje predlaže Draghi, Fossing je ukazao na dvojbe o tome kako će se pronaći toliki novac u uvjetima postojećeg europskog tržišta kapitala i njegove regulative.
Fossing ocjenjuje da će realizaciji potrebnih investicija u EU svakako pridonijeti unija tržišta kapitala i konsolidacija bankarskog sustava u Uniji.
11.12 - Ministar financija Marko Primorac podsjetio je sudionike skupa u Esplanadi na niz faktora koji europsko, hrvatsko i slovensko tržište kapitala čine manje atraktivnim od američkog tržišta kapitala.
- Ključni su problemi nedostatan broj javnih ponuda poduzeća, struktura tržišta kapitala, kašnjenje u stvaranju nadzornog okvira i spora digitalizacija - naveo je Primorac. Osvrnuvši se na aktualna makroekonomska kretanja u Hrvatskoj, ministar financija ocijenio je kako nedovoljno razvijeno tržište kapitala kod nas značajno utječe na izazove hrvatskog gospodarskog razvoja.
- Uvelike se oslanjamo na bankarski sustav, a hrvatske tvrtke učestalo koriste kratkoročne kredite. Niska likvidnost znači da se ne koriste čak ni one mogućnosti koje su na raspolaganju - ocijenio je ministar financija. Ako se poduzećima ne osigura kvalitetna financijska podrška, upozorio je, tržište kapitala neće se razviti i neće biti javnih ponuda kapitala više nego do sada.
- Izdanjima obveznica i trezorskih zapisa željeli smo potaknuti razvoj tržišta kapitala i aktivirati kapital građana u bankama koji je bio pasiviziran u depozitima. Samo u posljednja dva izdanja obveznica i trezorskih zapisa sudjelovalo je oko 150 tisuća građana, a oko 10 posto javnog duga prešlo je u ruke hrvatskih građana - naveo je Primorac. Kao pravo pitanje ministar financija označio je kako male investitore motivirati da svoju štednju usmjere u tržište kapitala.
- Vlada sa svoje strane može dati regulatorni okvir, može podržati razvoj investicijskih fondova i inovativnih usluga. Potrebna je i jača integracija tržišta kapitala unutar Unije. Samo bi integracija slovenskog i hrvatskog tržišta kapitala imala izvanredni učinak. Radimo na zajedničkom burzovnom indeksu hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala, što zahtijeva temeljitu analizu i pripremu - naveo je Primorac, nakon čijeg je istupa za sudionike skupa u Esplanadi slijedila prezentacija glavnog savjetnika za makroekonomiju UniCredit Grupe Erika Fossinga Nielsena.
11.00 - Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić skrenuo je sudionicima skupa u Esplanadi pozornost na važnost tržišta kapitala za podjelu rizika.
- Europsko tržište kapitala je bankocentrično, nasuprot, primjerice, američkom tržištu kapitala, gdje veći dio ‘šokova‘ može podijeliti više ‘igrača‘. Slaba raspodjela rizika povećava snagu tržišnih šokova. Kad dođe kriza, iskustvo je pokazalo da su tržišno orijentirani financijski sustavi otporniji na stresne epizode - upozorio je Vujčić. Prešavši na hrvatske i slovenske financijske sustave, guverner HNB-a istaknuo je da su tržišta kapitala još više bankocentrična od europskog prosjeka.
- Financijska imovina Hrvatske i Slovenije znatno je manja od prosjeka europodručja. Financijskom imovinom kućanstava dvaju država dominiraju depoziti. Diverzifikacija ušteđevine kućanstava govori nam je da je stopa štednje u Hrvatskoj manja od istovrsne stope u Sloveniji - naznačio je Vujčić. Osvrnuvši se na pristup poduzeća tržištima kapitala, guverner HNB-a upozorio je kako se u Hrvatskoj poduzeća sve više oslanjaju na interne izvore kapitala te da se smanjuje udjel banaka u izloženosti poduzeća financijskom dugu.
- Novija i mala poduzeća praktički ne pristupaju bankovnom kreditiranju - naglasio je Vujčić. Osvrnuo se i na ulaganja u kriptoimovinu, upozorivši da se u Hrvatskoj i Sloveniji osjetnije ulaže u kriptoimovinu u odnosu na prosjek EU.
- Financijsko znanje u Sloveniji znatno je veće nego u Hrvatskoj. No, to se ne vidi u ulaganjima u kriptoimovinu - zaključio je Vujčić, nakon čijeg je izlaganja uslijedio govor ministra financija Marka Primorca.
10.43 - Potpredsjednik Vlade i ministar financija Slovenije Klemen Boštjančič ukazao je sudionicima skupa u Esplanadi na potrebu da se s deklaracija i zakonskih rješenja o razvoju tržišta kapitala prijeđe na djela.
- Tržišta kapitala moraju pružiti izvore za financiranje poduzeća, ali i alocirati kapital. Uspješnosti tog modela pridonijet će uvezivanje tržišta kapitala u Europskoj uniji. Unija kapitala jedan je od najvažnijih projekata EU - ocijenio je Boštjančič. Govoreći o razvoju tržišta kapitala u Sloveniji, Boštjančič je, među ostalim, ukazao na važnost jačanja financijske pismenosti u "deželi". Slovenija, podsjetio je, ima dobru osnovu za razvoj tržišta kapitala jer ima jednu od najviših stopa štednje građana u EU.
- Kada govorimo o razvoju unije kapitala EU i nadzornog aparata jedinstvenog tržišta kapitala, smatram da je prije stvaranja jedinstvenog nadzora Europske unije potrebno razviti nacionalna nadzorna tijela - poručio je slovenski ministar financija, nakon kojeg se okupljenima u Esplanadi obratio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
10.35 - Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman sudionike skupa u Esplanadi upozorio je na razlike između tržišta kapitala u SAD-u i u Europi.
- U SAD-u poduzeća oko 75 posto potrebnog kapitala nabavljaju na tržištu kapitala, dok je u EU taj udio oko 25 posto. Jaz između oblika financiranja hrvatskih tvrtki i tvrtki u razvijenijim dijelovima EU dodatan je - istaknuo je Žigman. Statistike financijskog ponašanja kućanstava u SAD-u i Europi, dodao je prvi čovjek Hanfe, također ukazuju na prednost SAD-a.
- Prema podacima OECD-a, oko 80 posto kućanstava u Hrvatskoj i Sloveniji posjeduje nekretnine, a samo 3,5 posto kućanstava dionice. Nova uvrštenja na tržištu kapitala Hrvatske rijetka su i više posljedica izvršenja određenih zakonskih obveza - naglasio je Žigman. Interesa hrvatskih građana, ocijenio je predsjednik Uprave Hanfe, za sudjelovanje na tržištu kapitala ima, što je pokazao plasman državnih obveznica. Vlada i Ministarstvo financija, zaključio je Žigman, potiču razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj.
- Hanfa je spremna podržati sve napore za razvoj tržišta kapitala kako unutar Hrvatske tako i šire, regionalne inicijative - poručio je Žigman.
10.27 - Pozdravnim govorom direktora ljubljanske medijske kuće Delo Stojana Petriča u zagrebačkom hotelu Esplanade počeo je hrvatsko-slovenski forum Jutarnjeg lista i Dela "Tržišta kapitala 2024.". Skup u Esplanadi prati oko 200 menadžera hrvatskih i slovenskih kompanija, financijskog sektora dviju država, stručnjaka za tržište kapitala i drugih uglednika.
- Danas ćemo obraditi velike i važne teme tržišta kapitala i razvoja usluga na tom tržištu koji će doprinijeti razvoju i rastu gospodarstva. Tijekom financijske krize i pandemije tržište kapitala SAD-a raslo je brže nego tržište kapitala EU. To je izazov za sve nas, unaprijediti tržište kapitala u Europi kako bi moglo doprinositi gospodarskom rastu - istaknuo je Stojan Petrič.
Nakon Petriča sudionicima foruma obratio se predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Žigman i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić, potpredsjednik slovenske Vlade i ministar financija Klemen Boštjančič, potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac. Nakon pozdravnih govora uslijedila je uvodna prezentacija "Rizici i prilike za tržišta kapitala u svijetu nakon globalizacije" glavnog savjetnika za makroekonomiju UniCredit Grupe Erika Fossinga Nielsena.
U prvom od dvaju središnjih panela skupa, "Važnost razvoja štednih proizvoda i poticaja za pojedince i nacionalno gospodarstvo", sudjeluju predsjednik Uprave fonda Triglav Skladi Benjamin Jošar, osnivačica i vlasnica kompanije Prva Group dr. Alenka Žnidaršič Kranjc, predsjednik Uprave Nove Ljubljanske banke Blaž Brodnjak, predsjednik Uprave Zagrebačke banke Dalibor Ćubela, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb Dinko Lucić i predsjednik Uprave Hrvatske poštanske banke Marko Badurina uz moderiranje novinarke HRT-a Zrinke Grancarić.
Drugi dio skupa otvara prezentacija "Održivost i odgovorno investiranje" člana Uprave fonda Triglav Skladi Andrej Petek. Nakon toga slijedi drugi središnji panel, pod nazivom "Financiranje tvrtki s pristupom tržištima privatnog i rizičnog kapitala".
Konferencija "Tržišta kapitala 2024.: Budućnost štednje i ulaganja" okupila je u Zagrebu vodeće stručnjake i čelne ljude financijskog sektora iz Hrvatske i Slovenije. Cilj ovog hrvatsko-slovenskog foruma u organizaciji Jutarnjeg lista i slovenskog Dela jest raspraviti o budućnosti te rizicima i prilikama za tržišta kapitala u regiji, ali i u globalnom okruženju.
Uvodne govore na konferenciji održali su ministar financija Marko Primorac, slovenski ministar financija Klemen Boštjančič i guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
Rizike i prilike za tržišta kapitala u svijetu nakon globalizacije predstavio je Erik Fossing Nielsen, glavni savjetnik za ekonomiju u grupi UniCredit. Uvodnu prezentaciju u drugi panel, na temu "Održivost i odgovorno investiranje", ima Andrej Petek, član Uprave Triglava Skladi.
Dvije panel-rasprave - "Važnost razvoja štednih proizvoda i poticaja za pojedince i nacionalno gospodarstvo" te "Financiranje tvrtki s pristupom tržištima privatnog i rizičnog kapitala" - okuplja vodeće ljude iz financijske industrije, koji će raspravljati o tome kako Hrvatska i Slovenija mogu iskoristiti razvoj financijskog sustava i tržišta kapitala za bolje gospodarstvo i društvo.
Panelisti će razmijeniti i ideje o tome gledamo li na štedne proizvode previše konzervativno i time kočimo tokove kapitala koji bi mogli potaknuti gospodarski rast i održivi razvoj te kako okruženje učiniti povoljnijim za rizična ulaganja. U tom kontekstu svakako je i pitanje treba li mijenjati regulativu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....