Irena Weber i Fabris Peruško od 1. travnja nastavljaju voditi Fortenova grupu kao izvršni direktori, a Peruško i kao član Upravnog odbora, koji u sebi ujedinjuje funkcije upravnog i nadzornog odbora. Prilika je to da s Irenom Weber bacimo kratki pogled u retrovizor i pokušamo vidjeti što u idućem periodu čeka najveću hrvatsku kompaniju. Prošlo je godinu dana otkad ste postali zamjenica izvanrednog povjerenika Agrokora – kako sada gledate na proces lex Agrokor i kako vidite svoju budućnost u Fortenova grupi?
- Do sada sam bila previše uronjena u taj proces i vjerojatno će trebati neko vrijeme da se slegne sav adrenalin i emocije i da još jednom rekapituliram što se događalo. U Agrokor sam došla tri tjedna nakon donošenja Zakona, tada je situacija bila dramatična, ali smo uspjeli dogovoriti s dobavljačima nastavak isporuke robe, što je bilo presudno, jer, da spomenem samo neke od primjera, Jamnica, Ledo i poljoprivredne kompanije nisu imale osnovnih resursa za nastavak proizvodnje, a police Konzuma bile su dramatično prazne. Uspjeli smo regulirati i isplate plaća radnicima i super senior kredit koji nam je omogućio likvidnost i nastavak poslovanja, a u okviru njega i plaćanje oko 60 posto, u prosjeku, starih faktura dobavljača. Javnost je putem medija mogla pratiti što se događa, ali to je, naravno, samo dio onoga što se realno unutar kompanije i oko nje događalo. Bilo je trenutaka kada se činilo da je proces dogovaranja nagodbe potpuno zastao, kao na sastanku vjerovnika u Splitu, ali onda se već nakon par dana na drugom sastanku počelo konstruktivnije razgovarati. Na koncu smo uspjeli, pravni aspekt Zakona o postupku izvanredne uprave je međunarodno potvrđen, nagodba je sudski pravomoćna i sada krećemo u završnu realizaciju nagodbe. Ja sam i dalje zadužena za operativni dio poslovanja Fortenova grupe, tu postoji veliki prostor za poboljšanje rezultata, a o rezultatima kompanije će, kao i za svakog menadžera, ovisiti i moja budućnost u Grupi.
Neslužbeni podaci o poslovnim rezultatima Fortenova grupe za 2018., uključivo i Mercator, govore kako će prihodi biti na razini od 5,4 milijarde eura, odnosno za 18 posto manji u odnosu na 2016., a EBITDA (dobit prije poreza, amortizacije i kamata) između 320 i 340 milijuna eura, odnosno za 33 posto veći u odnosu na 2016. Kako ocjenjujete taj rezultat?
- Mislim da smo u zadanim uvjetima dobro odradili posao, iako, naravno, uvijek može bolje i postoji realni prostor za poboljšavanje rezultata. Nije ispravno uspoređivati 2016. i 2018. s obzirom na sve promjere koje su se dogodile u međuvremenu, pri čemu prije svega mislim na zaokret u strategiji do kojeg je došlo – nama više nisu prihodi osnovni fokus, mi rast prihoda želimo samo na strogo profitabilnim osnovama. Neke ugovore smo svjesno i namjerno raskinuli, jer nisu pozitivno doprinosili marži profitabilnosti. Mislim da se u iduće dvije ili tri godine EBITDA može znatno povećati, što ćemo postići podizanjem razine efikasnosti poslovanja na svim razinama – prvenstveno u maloprodaji, veleprodaji i poljoprivredi. Kao što se vidi i iz rezultata, naš fokus je bio na povećanju operativne dobiti, a ne na volumenu prodaje i prihoda.
Ipak, prihodi su manji od planom predviđenih za 2018.?
- Da, ali to se dogodilo zbog manjih prihoda u poljoprivrednim tvrtkama, a tu je problem prvenstveno bio u manjim razinama cijena svinjetine na tržištu i to je bilo teško kompenzirati drugim mjerama. Maloprodaja i prehrambene tvrtke su poslovale i bolje od planova.
Kako namjeravate riješiti probleme u poljoprivrednim tvrtkama, poput Belja i Vupika?
- Tako što ćemo se koncentrirati i fokusirati na proizvodnju određenih proizvoda na kojima možemo ostvariti veći, značajniji volumen na tržištu, ali i koji su istovremeno i proizvodi s dodanom vrijednošću. Nastojat ćemo da naši proizvodi imaju značajniji udjel na europskom tržištu, a ne da se raspršimo na veliku lepezu proizvoda u kojima nećemo biti tržišno konkurentni i tržišno značajni.
U maloprodaji i veleprodaji su veći problem i dalje Tisak, Velpro i Konzum BiH. Kako mislite riješiti probleme u tim kompanijama, za Tisak je zainteresirana i Hrvatska pošta?
- Za sada nema ponuda za Tisak, pa to ne mogu komentirati. Ono što mogu reći jest da ćemo se sada fokusirati na definiranje novog poslovnog modela Tiska, ta je kompanija po prirodi svog poslovanja, kao čitav maloprodajni i veleprodajni kanal, doživjela najveći negativni udar, ali sada ćemo se fokusirati na rješavanje tog problema. Situacija u Konzumu BiH počela se oporavljati u četvrtom kvartalu 2018. i tu već izlazimo iz negativnih brojki. Imamo novi tim koji fantastično odrađuje posao restrukturiranja u vrlo teškim okolnostima. U našim veleprodajnim kanalima, također slijede određena poslovna preslagivanja.
Hoće li se Velpro vratiti Konzumu?
- Za sada ne želim prejudicirati nikakva potencijalna rješenja.
Ipak, izgubili ste dosta klijenata u HORECO (Hotel/Restoran/Cafe) sektoru?
- To je bilo točno, ali sada nam se klijenti polako vraćaju, a daljnjim radom će poslovno povjerenje samo rasti i sigurna sam da uspjeh neće izostati.
Konzum je svojim dobrim rezultatima u odnosu na plan prilično iznenadio?
- Jako smo ponosni na oporavak Konzuma, ali i svjesni da već nekoliko godina nije ulagano u dosta prodavaonica, pa ćemo stoga investirati u moderniziranje dijela trgovina. To je neophodno. Moram podsjetiti i da nismo nastavili poslovanje u 70 prodavaonica za koje smo utvrdili da nam nisu poslovno atraktivne, ali istovremeno razmišljamo i o ulaganjima u potpuno nove lokacije. Finaliziramo i rješavanje naslijeđenog problema s netržišnim, izuzetno visokim cijenama najmova, pogotovo velikih trgovinskih centara. Sve su to problemi prošlosti, ali novi rezultati govore kako Konzum i daje ostaje snažna i moćna kompanija.
Jesu li točne informacije da su Jamnica i Ledo podinvestirani i da im treba pod hitno investicijska injekcija?
- Ne, to nije točno. To su odlične kompanije s odličnim proizvodima i nastavit će biti naše perjanice kao što su do sada i bile.
Kako ide priprema za sezonu? Pojavile su se spekulacije da Grupa trenutno nije baš gotovinski “fit” za predsezonske pripreme?
- Ni to nije točno. Pripreme idu prema planu. Naše kompanije posluju, što je poznato, po “sezonskoj” osnovi, sada ulažemo obrtna sredstva u pripremu za sezonu, Uskrs i ljeto i sve smo to pažljivo isplanirali unaprijed te smo zadovoljni provedbom.
I vi stalno ističete da imate problem s nedostatkom radne snage. Je li to samo sezonski ili strukturni problem preko cijele godine?
- Naravno da je taj problem veći za vrijeme sezone, ali tijekom cijele godine nam nedostaje radnika. Samo u Konzumu nam je prošle sezone nedostajalo oko 600 radnika, situacija je takva i da između tvrtki unutar koncerna postoji konkurencija u potrazi za radnicima. To je za radnike dobro, jer se poboljšavaju uvjeti njihova rada, rastu im plaće, u Hrvatskoj i u Fortenova grupi, ali nedostatak radne snage je i dalje realan problem. Kažem, taj problem će dijelom biti riješen povećanjem plaća, ali očekujem i pozitivan utjecaj posljednjih demografskih mjera Vlade, kako bi se barem umanjio ako ne i zaustavio trend iseljavanja iz naše zemlje.
Kada je o novcu riječ, kako idu pregovori za refinanciranje roll-up kredita vrijednog 10,6 milijardi eura? Je li točno da je ponudu dao i američki fond HPS Investment Partners?
- O imenima ne mogu govoriti, ali mogu potvrditi da postoje interesi i fondova i komercijalnih banaka i da su neki od tih razgovora uznapredovali. No, tek nakon što provedemo implementaciju nagodbe i zaživi nova grupa, a to će biti 1. travnja, ti će razgovori postati pregovori.
Do kada se može očekivati sklapanje ugovora o refinanciranju i koje uvjete refinanciranja očekujete?
- Radi se o opsežnom poslu i mogu samo izraziti nadu da ćemo ga dogovoriti što prije.
Odnos EBITDA i duga Fortenova Grupe, s Mercatorom i bez njega, nalazi se na oko jedan prema 6,3, zbog toga što je dug s Mercatorom oko 2,1 milijardu eura, a bez Mercatora oko 1,45 milijardi eura. Takav omjer upućuje na relativno visok nivo zaduženosti, jer se nerizičnim smatra omjer od jedan prema tri ili najviše jedan prema četiri. To znači da ćete biti sretni ako efektivna kamata refinanciranja roll upa bude ispod deset posto? Trenutno je osnovna kamata roll up kredita 10,5 posto, u travnju će osnovna kamata biti 11,5 posto. Ne gori li vam pod nogama?
- Prekomjerni dug Agrokora je naslijeđe njegove prošlosti i zbog njega je kompanija i bankrotirala. Dug je nagodbom vjerovnika znatno smanjen, ali smo svjesni da je i dalje na gornjoj granici, zbog čega je i sadašnja kamata na super senior kredit znatno viša u odnosu na prevladavajuće tržišne uvjete. I kamata za refinanciranje super senior kredita bit će veća u odnosu na tržišne uvjete i kamate koje dobivaju tvrtke u našoj branši, ali to je posljedica činjenice da mi izlazimo iz insolvencijskog postupka, da imamo relativno veliki dug i da polako trebamo vratiti povjerenje financijske zajednice. To ne ide preko noći, ali sam sigurna da ćemo već u refinanciranju super senior kredita postići znatno bolje uvjete od onih koje imamo u trenutnom super senior kreditu. Svake godine povećavat ćemo operativnu efikasnost i smanjivati dug i sigurna sam da ćemo za dvije do tri godine doći na razinu omjera EBITDA i duga ispod jedan prema pet. To ćemo postići tako što ćemo operativnim mjerama u poslovanju značajno povećati EBITDA Grupe do 2021. ili 2022., a prodajom tvrtki koje nisu temeljni biznis Fortenova grupe smanjit ćemo dug.
Koliko namjeravate dobiti u dezinvestiranju vlasničkog portfelja?
- Za sada je to teško kazati, ali ćemo ići u pravcu prodaje netemeljnog poslovanja i to će utjecati na smanjenje duga, a samim tim i omjera neto duga i EBITDA.
Sukladno svemu tome, novim vlasnicima će se tek nakon dvije ili tri godine isplatiti prodavati svoje udjele u Grupi?
- To je pitanje za svakog od vlasnika pojedinačno i ovisi o njihovoj individualnoj investicijskoj strategiji, ali da, zbog boljih rezultata tada će moći više dobiti za svoj vlasnički udjel.
Očekujete li probleme s “zrcaljenjem”, odnosno vlasničkim preoblikovanjem Mercatora iz Agrokora d.d. u Fortenova grupu? Bojite li se da će slovenska politika tu praviti probleme? Njihovi političari iz vlade to stalno forsiraju?
- Dakle, Agrokor d.d. je vlasnik 68 posto dionica Mercatora, Sberbank je vlasnik 18 posto, a ostalih 14 posto drže mali dioničari. Međutim, kada je Ivica Todorić kupovao Mercator, banke su, kao najveći vjerovnici koji su tada imale više od 800 milijuna eura kredita prema Mercatoru, a to je sada smanjeno na oko 650 milijuna, u ugovor o kupoprodaji dobile legitimnu i uobičajenu odredbu da u slučaju promjene vlasništva one moraju dati prethodnu suglasnost na takvu promjenu. Mi od slovenske politike dobivamo pozitivne i konstruktivne poruke, no nije neočekivano da u javnom prostoru slovenski političari nastoje dobiti političke bodove povremeno otvarajući temu o tome kako se Mercator mora vratiti u slovenske ruke. Međutim, banke su generalno, pa onda i banke koje su kreditori Mercatora, vjerujem, pragmatične i racionalne financijske institucije, i teško mi je vjerovati da i u ovom slučaju neće postupiti u skladu s bankarskom logikom, i podržati prijenos Mercatora na novu grupu, jer su svjesne da bi to destabiliziralo upravo Mercator. Prijenos na Fortenova grupu može samo pozitivno utjecati na Mercatorov profil rizika zbog vlasništva nove grupe, koje se sastoji od renomiranih financijskih institucija.
Mislite na to da će slovenski financijski regulator tražiti od Fortenova grupe da, kada preuzme 68 posto vlasništva Mercatora, raspiše javnu ponudu za preuzimanje ostalih 32 posto dionica, među kojima je i 18 posto dionica u vlasništvu Sberbank?
- O tome ćemo moći razgovarati kada do toga dođe, ne želim prejudicirati odluke slovenskih regulatora.
Na koncu, da pojasnimo: izvanredna uprava, odnosno vi i Fabris Peruško, bit ćete na čelu Agrokor d.d. i svih drugih “starih” tvrtki dok ne prijeđu u vlasništvo Fortenova grupe, a paralelno ćete biti u upravi Fortenova grupe?
- Da, i to će potrajati dok se ne dovrši vlasnička transformacija sa starih tvrtki na nove tvrtke i Fortenova grupu. Kada se to završi, sudski će se ugasiti Agrokor d.d. i stare kompanije koncerna.
Jesu li bile točne informacije da je ova zadnja sjednica Vjerovničkog vijeća triput odgađana jer su vlasnici predlagali da se ispod razine izvršnih direktora u kojoj ste vi i Peruško postavi još jedan sloj izvršnih direktora koji bi ustvari upravljali kompanijom pod palicom Upravnog odbora u kojem je osam neizvršnih članova?
- Ne, točna je informacija da je sjednica održana u trenutku kada su prikupljeni svi potrebni dokumenti iz različitih jurisdikcija, kada su isti prevedeni na hrvatski i engleski jezik i kada su članovi vjerovničkog vijeća dobili dovoljno vremena da finalizirane dokumente na miru pročitaju i prouče, kako bi mogli glasati o njima.