KOMENTAR HGK

Financiranje sportskih klubova: ‘Sportska nacija‘ trebala bi bolje voditi brigu o sportskim klubovima

Sportovi ovise o javnom novcu iz proračuna lokalnih samouprava i sponzorskih ugovora

Vedran Šupuković, HGK

Unazad dva-tri tjedna ponovo svjedočimo tome koliko jake emocije izaziva sport. Zbog takvih situacija volimo reći da smo mi sportska nacija, jer o nekim temama u sportu, svi imamo mišljenje. Međutim, postoje neke bitne teme u sportu o kojima već godinama nemamo mišljenje, to jest, kao da ga ne želimo imati. Jedna takva tema je problem financiranja sportskih klubova.

Funkcioniranje vrhunskih sportskih klubova u Hrvatskoj široko je društveno pitanje na koje nije moguće odgovoriti bez konsenzusa svih sudionika i regulatora: zakonodavne i izvršne vlasti, nacionalnih sportskih institucija i saveza, sportskih klubova, te u konačnici gospodarstva. Budući da dovoljno adekvatan model financiranja klubova trenutačno ne postoji, vodeći klubovi HNL-a, koji su sudionici kvalifikacija i grupnih faza europskih klupskih natjecanja, oslanjaju se na izlazne transfere igrača i prihod od sudjelovanja u europskim natjecanjima. Ostatak prve lige posredno se financira putem tzv. Fonda solidarnosti koji je UEFA osnovala u dogovoru s Europskom komisijom. Ovisno o plasmanu prvaka država i drugih visoko plasiranih klubova koji završe u skupinama Lige prvaka, ostatak lige ima pravo na pozamašan iznos koji je za hrvatske prvoligaše iznimno važan.

Ostali sportovi ovise o javnom novcu iz proračuna lokalnih samouprava i sponzorskih ugovora. Mogućnost prilagodbe u kriznim situacijama vrlo je mala, a otpornost klubova gotovo nikakva. To je posebno izašlo na vidjelo uslijed krize uzrokovane pandemijom COVID-a i ratnim aktivnostima u Ukrajini. Stanje u hrvatskim profesionalnim i amaterskim klubovima je takvo da su mogućnosti amortizacije i puno manjih udara krize od ove, zapravo nikakve jer kapitalne zalihe ne postoje. Projekcije budućih prihoda teško su predvidive i debelo ugrožene smanjenim budžetima za sport jedinica lokalne samouprave.

U takvom ne baš povoljnom okruženju za opstojnost hrvatskih sportskih klubova rješenje nije jednoznačno. U udruženju sportskih klubova HGK smatramo da je potrebno suglasje svih dionika koji će jasno poručiti da je sport strateški bitan za hrvatsko društvo. Cjelovitom rješenju financiranja klubova treba ozbiljno pristupiti. Ključna su adekvatna upravljačka rješenja koja sa sobom nose racionalno korporativno poslovanje neovisno o pravnom statusu klubova, to jest obliku njihove registracije. Naravno, način evaluacije klubova mora biti transparentan, bitni su rezultati klubova u nacionalnim, regionalnim i europskim natjecanjima. Poanta je da sportski klubovi predstavljaju bazu iz koje se crpe reprezentativci pa nam kvaliteta klubova treba biti visoko na sportskoj hijerarhijskoj piramidi.

Sportski rezultati kod nas, bilo u kolektivnim, bilo u pojedinačnim sportovima, sa sobom nose poseban osjećaj zajedništva. Nije li prema tome jasna potreba za boljom regulacijom funkcioniranja klupskog amaterskog i profesionalnog sporta, odnosno klubova? Uzmimo u obzir uostalom i gospodarske učinke vrhunskih sportskih rezultata – prije svega u sektorima trgovine i turizma. Uz pomoć cjelovitog rješenja financiranja, vodstvo klubova moći će se posvetiti adekvatnoj projekciji budućih prihoda uz minimalne oscilacije. Omogućit će se rashodovna prilagodba zasnovana na minimalnoj razini fiksnog troška gdje operativna poluga neće biti teret. Promjenjivost svih ostalih troškova koji su u dosadašnjim poslovanjima imali fiksni karakter, a nisu imali vitalni značaj – bit će lakše amortizirana. Puna prihodovna diverzifikacija omogućit će da se upravljačke strukture klubova više oslanjaju na sponzorstava, ali tu je potrebno učiniti sponzorstva privlačnima prosječnim hrvatskim poduzetnicima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. veljača 2024 17:34