TREĆE ISTRAŽIVANJE

Financijsko znanje građana sve bolje, ali svaki treći i dalje ne vodi financije kućanstva i nema kućni budžet

Infografika 1

Financijsko znanje građana ipak se donekle popravlja u proteklih osam godina, pokazalo je novo istraživanje financijske i digitalne pismenosti stanovništva 2023,.koje su objavile Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) i Hrvatska narodna banka (HNB),

Istraživanje financijske pismenosti prema metodologiji OECD-a provedeno je treći put s ciljem prikupljanja informacija o financijskom ponašanju, stavovima i znanju o financijama građana Hrvatske. Anketno ispitivanje provela je agencija IPSOS plus na uzorku od 1000 ispitanika od 18 do 79 godina. Usporedba s dva ranije provedena istraživanja – iz 2016. i 2020. – pokazuje da financijsko znanje građana kontinuirano raste sa 60 posto 2016. i 65 posto 2020. na 70 posto u 2023.

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana iznosi 12 od mogućih 20 bodova ili 60 posto, što je neznatno bolje u odnosu na posljednje istraživanje (59 posto). Ukupna ocjena je kombinacija financijskog znanja, stavova i ponašanja potrebnih za donošenje dobrih financijskih odluka i konačno postizanje individualnog financijskog blagostanja.

Bolji rezultat je ostvaren kod financijskih stavova ili odnosa prema novcu, dok je prosječna ocjena financijskog ponašanja građana pala sa 56 na 53 posto. Prvi puta ove godine mjerena je digitalna financijska pismenost koja uključuje pitanja o poznavanju digitalnih tehnologija, ponašanju i stavovima vezanim uz ponašanje u digitalnom svijetu. Prosječna ocjena digitalne financijske pismenosti građana Hrvatske iznosi 4,87 od mogućih 10 bodova pri čemu je najbolji rezultat ostvaren u komponenti digitalnog ponašanja. Digitalna financijska pismenost neophodna je u današnjem online svijetu u kojem svakodnevno radimo, kupujemo, komuniciramo, zabavljamo se. Istraživanje je pokazalo da 90 posto građana nikada ne dijeli lozinke/PIN-ove svog bankovnog računa sa bliskim prijateljima, ali pritom čak 52 posto uopće ne mijenja redovito lozinke na internetskim stranicama koje koristi za online kupovinu i osobne financije. Javno na internetu nikada ne dijeli informacije o svojim osobnim financijama 88 posto građana, ali samo 22 posto prije kupnje financijskog proizvoda na internetu uvijek provjerava je li pružatelj reguliran u Hrvatskoj.

Kad je riječ o financijskom znanju građana 95 posto ih je svjesno utjecaja inflacije na život, 70 posto uvijek ili često pažljivo razmisli prije nego nešto kupi, a 63 posto osobno vodi financije kućanstva i ima kućni budžet. Uz to, 76 posto građana zna da su visoki rizici povezani s potencijalno visokim zaradama, a 74 posto svjesno je koristi diversifikacije u svrhu zaštite od rizika.

Istraživanje je pokazalo da u primjeni znanja na svakodnevno financijsko ponašanje 91 posto građana sami ili zajedno s nekim drugim donosi svakodnevne odluke o vlastitom novcu, 86 posto račune uvijek ili često plaća na vrijeme pri čemu 56 posto prati svoju potrošnju. Dugoročne financijske ciljeve postavlja 47 posto ispitanika, a 34 posto ih priprema plan za upravljanje svojim dohotkom i izdatcima.

Istraživanje stavova o štednji i potrošnji pokazalo je da je 73 posto građana sklono brinuti o plaćanju uobičajenih životnih troškova, 70 posto pažljivo razmišlja prije nego nešto kupi, a 68 posto pažljivo vodi računa o svojim financijskim poslovima. Negativan je trend da ih 16 posto trenutačno ima previše dugova, a samo 30 posto uvijek ili često ostane nešto novca na kraju mjeseca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. veljača 2024 03:55