TOP 1500

Filip Rogošić, direktor Luke Split: Revitalizacijom do europske konkurentnost među pomorskim lukama

Luka Split koja posljednjih godinu dana ostvaruje rekordne količine u prekrcaju, teži postati specijalizirana luka za rasuti i kontejnerski teret, integrirana u europski multimodalni pravac

Filip Rogosic

 Luka Split/

Povijest luka je, kao i povijest pomorske plovidbe i trgovine, dio povijesti civilizacije. Razvoj luka neodvojiv je od povijesti gradova. Povezivanjem s kontinentalnim središtima željezničkom prugom početkom 20. stoljeća Split poprima fizionomiju i obilježja političkog i gospodarskog središta Dalmacije, a njegova teretna luka odgovarajuće značenje u transportu roba. Između dva svjetska rata teretna luka dobiva na svojoj važnosti i doživljava gospodarski uzlet kao središnja luka istočne obale Jadrana. Od svog osnutka 1945. poduzeće se stalno razvijalo i ostvarivalo sve bolje pretovarne rezultate. Nažalost, ratna zbivanja devedesetih godina prošlog stoljeća u potpunosti su prekinula promet roba splitskom teretnom lukom te je 1995. on iznosio simboličnih 6276 tona.

Od 2002. luka ponovno počinje bilježiti rast pretovarenog tereta, ali prethodni su događaji ostavili negativne posljedice te definirali putanju za sljedećih 18 godina poslovanja. Neuravnotežen regionalni razvoj u poslijeratnim godinama, najočigledniji kroz nezasluženo izostavljanje iz Strategije pomorskog razvitka i integralne politike Republike Hrvatske 2014. - 2020., doveo je do nerazmjernog razvoja drugih hrvatskih luka. Neodgovarajuća i zastarjela željeznička infrastruktura dovela je do preusmjeravanja tereta prema bližim susjednim ili čak znatno udaljenijim europskim pomorskim lukama. Povrh toga, propušten je važan investicijski ciklus ulaganja u suvremene tehnologije i nove lučke kapacitete.

Dolaskom sadašnje Uprave u 2020. godini obilježen je početak novog vala pozitivnih promjena. Za primarni zadatak postavljena je transformacija, modernizacija i povećanje konkurentnosti teretne luke Split, prateći najviše ekološke standarde.Danas bilježimo rekordne rezultate u količini prekrcanog tereta. Lani je, u usporedbi s 2020., prekrcano 66 posto više tereta, a ove smo godine na odličnom putu da zabilježimo rast od dodatnih 20 do 30 posto. Sveukupno, pričamo o više od milijun tona prekrcanog tereta, što je količina koju teretna luka Split nije zabilježila u svojoj 77-godišnjoj povijesti.

Posljednjih godinu dana ostvarujemo rekordne količine u prekrcaju rasutog tereta, osobito starog željeza, i to zahvaljujući suradnji s C.I.O.S. Grupacijom. Budući da Grupacija planira znatno veći opseg rada na poslovima sakupljanja, obrade i prodaje metalnog otpada, ostvarena je suradnja s društvom Jadroplov d.d. čiji brodovi Solin i Split odsad redovno odvoze rekordne količine starog željeza iz Splita za Tursku.

Nastavljajući s našom misijom primjene najviših sigurnosnih i ekoloških standarda, a kako bismo se uspješno mogli nositi sa znatnim povećanjem količine tereta, sljedeći korak bilo je ulaganje u lučku mehanizaciju. Uložili smo oko 3,5 milijuna eura u opremanje i modernizaciju luke te kupnjom nove dodatne dizalice nosivosti 150 tona otvorili put novim poslovnim prilikama. Naime, umjesto dosadašnjeg rada s manjim brodovima od oko 5000 tona nosivosti, sada radimo s brodovima od 50.000 tona nosivosti i više.

Osim što redovito ulažemo u naše radnike i mehanizaciju, također smo ugovorili i dopremu 200.000 tona rude bakra godišnje vagonima iz Bora u Republici Srbiji, svjesni neposrednog utjecaja razvoja željezničke infrastrukture na gospodarski i socijalni rast, kao i na međunarodnu integraciju Republike Hrvatske unutar europske mreže koridora.

Nažalost, već godinama se susrećemo s raznim infrastrukturnim nedostacima na području pod svojom prvenstvenom koncesijom: učestalim puknućima dotrajalih vodovodnih cijevi, dotrajalošću kolosijeka, skladišta i operativnih površina te raznim drugim infrastrukturnim nedostacima. Budući da dotrajala infrastruktura zahtijeva potpunu rekonstrukciju i zamjenu, njezino redovito održavanje i saniranje problema nije dostatno ni adekvatno dugoročno rješenje problema.

Problem financiranja gradnje lučkih kapaciteta svakako je jedno od najvažnijih pitanja razvoja pomorskih luka. Održavanje i gradnja temeljne lučke infrastrukture i suprastrukture (prilazni kanali, obale, lukobrani i sl.) u nadležnosti su javnih institucija koje upravljaju lukama, poput lučkih uprava, bez obzira na to jesu li one državne (Hrvatska, Italija, Francuska) ili gradske (Belgija, Njemačka, Nizozemska), dok je prekrcajna oprema, odnosno lučka mehanizacija u nadležnosti privatnih lučkih operatora. Ovakav primjer suradnje temelji se na načelima javno-privatnog partnerstva i predstavlja jedan od najprihvatljivijih načina razvoja lučkih kapaciteta u Europi i svijetu.

Europski lučki sektor je zbog jake konkurencije među lukama postao veoma važna privredna djelatnost. Pozitivan utjecaj koji proizlazi iz lučkih djelatnosti je višestruk i ne odnosi se samo na djelatnosti koje su usko vezane uz lučke usluge, nego i na ukupnu gospodarsku djelatnost neke zemlje ili regije. Pomorske luke danas predstavljaju složena čvorišta različitih načina transporta u čiji su rad uključeni brojni gospodarski subjekti. To je samo jedan od razloga zbog kojih bi se trebalo težiti tendenciji razvoja pomorskih luka u Europi. S jasnom vizijom daljnjeg poslovnog razvoja smatramo da je jedini ispravan način pristupiti temeljitoj, sveobuhvatnoj revitalizaciji. Naš je plan realizirati projekte koji će obuhvatiti rekonstrukciju željezničke mreže, svih prometnih i operativnih površina te ostale infrastrukture, jaružanje morskog dna uz obalu te intervencije u zaštiti obalnih zidova, ugradnju solarnih panela te gradnju postrojenja za opskrbu brodova električnom energijom.

Zahvaljujući činjenici da se naša strategija i aktivnost temelje na održivom pristupu, usklađenom s ciljevima pomorskog razvitka Republike Hrvatske, težimo postati specijalizirana luka za rasuti i kontejnerski teret, integrirana u europski multimodalni pravac.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. siječanj 2023 15:39