Zbog povoljne hidrologije i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana te drugih obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska se, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), prometnula iz dugogodišnjeg uvoznika u izvoznika struje. Taj obrat, iskazan viškom proizvedene struje od 45 gigavatsati u odnosu na ukupnu potrošnju u državi od 4660 gigavatsati, prema izračunu OIEH-a, neće biti blagotvoran samo za energetsku i ekonomsku sigurnost države, nego i za HEP.
- Usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca lani vidljivo je da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a - navode u spomenutom udruženju. Vlada je, podsjetimo, prije desetak dana odlučila ubrizgati 900 milijuna eura u financijski krvotok HEP-a zajmom od 400 milijuna eura i dokapitalizacijom kako bi stabilizirala novčani tok kompanije, uzdrman antiinflacijskim mjerama, odnosno ograničenjem cijene struje te iste Vlade.
U HEP-u su nam potvrdili da je povoljna hidrologija omogućila veću proizvodnju električne energije u hidroelektranama i pozitivno utjecala na financijski rezultat kompanije te, među ostalim, skrenuli pozornost na povećanu proizvodnju i u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK).
Utjecaj na cijenu
- Ne samo zahvaljujući povoljnoj hidrologiji, nego i osiguranjem visoke raspoloživosti elektrana te pažljivim planskim upravljanjem odnosom proizvodnje i nabave električne energije, u prvom tromjesečju ove godine imamo pozitivnu bilancu što se tiče nabave električne energije iz uvoza. Za razliku od prošle godine, HEP je u prva tri mjeseca 2023. nešto više energije izvezao, nego što je nabavio u inozemstvu - naveli su nam u našoj najvećoj energetskoj kompaniji, otkrivši kako je HEP u vlastitim elektranama, uključujući 50 posto kapaciteta NEK-a, u prvom tromjesečju 2023. proizveo 4,3 teravatsati električne energije, dok je u istom razdoblju lani proizvodnja iznosila 3,5 teravatsati.
Kada je u pitanju odraz popravljanja energetske bilance na financije HEP-a, u toj kompaniji polaze od ocjene da unatoč privremeno povoljnijem miksu izvora električne energije, na poslovni rezultat HEP-a i dalje dominantno utječe primjena limitiranih prodajnih cijena električne energije. Uz to, dodaju, cijene svih energenata koje HEP koristi u termoelektranama i toplanama, cijene ugljika i nabave električne energije na burzama još su uvijek mnogo veće od pretkriznih, čak i, ističu, višestruko veće. Napominju kako je cijena toplinske energije još uvijek limitirana te da ogrjevna sezona još traje.
Pokrivanje izgubljenog
U svakom slučaju, Banski dvori su najavljenom dokapitalizacijom HEP-a priznali kako su ograničavanjem cijena električne energije i plina za kućanstva i poduzetništvo iz blagajne HEP-u izbili 900 milijuna eura. To je, prema odluci Vlade, procijenjeni iznos, a koliko je zaista HEP na gubitku zbog antiinflacijskih energetskih paketa Vlade, pokazat će izvješće o poslovanju kompanije za 2022. koje se, kao i izvješće za prvi kvartal ove godine, još uvijek čeka. I u tekućem mjesecu i u svibnju, procjenjuje OIEH, očekuje se nastavak zamaha proizvodnje u HEP-ovim hidroelektranama.
- Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u sljedeća dva mjeseca očekuju se velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije, i sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava - ističe udruženje.
Hrvatska je u prošloj godini na razlici uvezene i izvezene električne energije zabilježila minus od 800 milijuna eura. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji struje u nas varira posljednjih godina između 30 i 40 posto. Donoseći proljetni energetski paket antiinflacijskih mjera, Vlada je iznijela podatak da su građani Zagreba u veljači ove godine plaćali jednu od najnižih cijenu električne energije u EU. Dok je, prema istom izvoru, prosječna cijena nabave struje u EU bila 175 eura za megavatsat, u Zagrebu je struja naplaćivana 66 eura za megavatsat.